REVERBERACIJA

traži dalje ...

REVERBERACIJA, također ječnost, akustička pojava produženog trajanja zvuka i postupnog opadanja njegova intenziteta u zatvorenom prostoru. Nastaje kao posljedica višekratne refleksije zvuka od zidova i predmeta, ovisne o apsorpciji zvuka u njoj (→ apsorpcija zvuka).

U obradbi zvuka na filmu R. je osnovni element ambijentalnog efekta (→ zvučni efekti), a usklađuje se u fazi sinkronizacije filma. Kašnjenje zvuka odn. intenzitet prvih refleksija unutar intervala 20-50 ms određuje dojam veličine zatvorenog prostora, a trajanje ukupne reverberacije njegov karakter. Izražajni intenzitet pojedinih refleksija kraćeg kašnjenja daje dojam prisutnosti reflektirajućih površina u blizini zv. izvora s izrazitim utjecajem na boju zvuka. Veće kašnjenje jest → eho. Dobiva se umjetno s pomoću uređaja za kašnjenje zv. signala (vibrirajuća metalna ploča ili opruga s elektromeh. pretvaračima, elektronički digitalni reverberator) i s pomoću specijalno obrađene prostorije čvrstih i glatkih zidova — ječne komore.

Mjera reverberacije odn. ječnosti je trajanje reverberacije (uobičajena oznaka 7), a predstavlja vremenski period određen u sekundama, u kojem se intenzitet zvuka — nakon prestanka njegova emitiranja — smanji milijun puta, tj. za 60 dB. Trajanje reverberacije u prostoriji raste: s povećanjem njenog volumena, sa smanjenjem ukupne apsorpcije u njoj i sa smanjenjem frekvencije zv. vala. Trajanje reverberacije (T) kao jedna vrijednost daje se najčešće na frekvenciji 500 Hz i iznosi: 0,1-0,2 sek u tihim (gluhim) komorama ton. studija: 0,3-0,4 sek u ton. režijama; 0,2-0,5 sek u manjim film. studijima; 0,5-0,8 u većima; preko 3 sek u ječnim komorama. U velikim ton. studijima za snimanje glazbe T iznosi prema vrsti glazbe: ton-hala za simfonijski orkestar (oko 100 ljudi, volumen 6000 m³, visina stropa 10-12 m) 1,6-1,8 sek; džez-muzika (30-40 ljudi, 2000-4000 m³, 8-9 m visine stropa) 1,2-1,4 sek; komorna muzika i solisti (1000-2000 m³, 6-8 m visine stropa) 1-1,2 sek.

U studijima za naknadnu sinkronizaciju govora i zv. efekata, u kojima se akustički uvjeti mogu mijenjati pomičnim akustičkim konstrukcijama na stropu i zidovima, T se kreće u granicama 0,3-0,7 sek u širokom pojasu frekvencijâ.

Ton. studiji za završno miješanje i kontrolu tona sa strukturom zv. refleksije sličnom uvjetima kino-dvorane imaju T u granicama 0,8-1,1 sek. Budući da R. ovisi o frekvenciji zvuka, za prostore u kojima se T kreće do 0,8 sek preporučuje se njena izjednačena vrijednost u širem opsegu frekvencijâ — 125-4000 Hz. Za veće T (koje se kreću oko vrijednosti 1 sek) sve se više primjenjuje blago smanjenje T prema niskim frekvencijama, koje se za veće ton. studije kreće do 25% na frekvenciji 125 Hz.

U kino-dvoranama optimalno trajanje reverberacije ovisi o volumenu, pa se za dvorane veličine 300-30 000 m³ kreće u području 0,8-1,2 sek. Po preporukama sovj. akustičarâ (npr. A. N. Kačeroviča), z kino-dvorane volumena 2000-30 000 m³ T se kreće u granicama od 1,1-2 sek, uz izričito prigušenje prvih refleksija zv. vala u kino-dvorani na površini zidova i stropa oko ekrana u duljini 1/4 dužine dvorane. Također se preporučuje — radi bolje jasnoće govora i »živosti« zvuka — blago povišenje T u području 1000-4000 Hz.

Sedamdesetih godina pojavila se praktičnija i točnija metoda određivanja akustičke kvalitete prostorijâ mjerenjem početnog porasta zvuka u prostoriji — dozvuka nazvanog, za razliku od reverberacije, verberacija (lat. verberare: udariti o što). Parametar verberacije je trajanje verberacije (Tv), koje predstavlja vremensko razdoblje od trenutka uključenja zv. izvora do trenutka kad zv. energija u prostoriji dostigne 90% svoje maksimalne vrijednosti. U odnosu na trajanje reverberacije (Tr) Tv je 6 puta kraće Tv = Tr/6 odn. slušno 10 puta. Mjerenje Tv (odn. verbograma) ima svoje prednosti, jer se izbjegne utjecaj buke u prostoriji i šum uređajâ, a može se obavljati za vrijeme glazb. i govornih izvođenja ili film. predstava u dvorani, tj. u vrijeme realnih uvjeta, jer sluh ima karakteristično svojstvo da osjeti i verberaciju i reverberaciju: reverberacija se potiskuje a čuje se u prvom redu verberacija odn. dozvuk.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.

Citiranje:

REVERBERACIJA. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/4393>.