WEST, Mae

WEST, Mae, am. glumica, scenaristica i dramatičarka (New York, 17. VIII 1892 — Los Angeles, 22. XI 1980). Kći boksača, već od 5. godine nastupa na raznim zab. priredbama; ubrzo je u vodviljima i burleskama najavljivana kao Baby Vamp. Od 15. godine sâma i prerađuje tekstove svojih nastupa; 1926. izaziva senzaciju svojim prvim kaz. komadom Seks (Sex), koji je na Broadwayu i producirala i režirala (konzervativni zakoni predstavu su zabranili, a W. je optužena za opscenost i osuđena na 10 dana zatvora). Idućim komadom Prerušavanje (Drag, 1927) postiže uspjeh u provincijskom Patersonu, no ne uspijeva ga postaviti na Broadwayu; to joj uspijeva 1928. s predstavom Diamond Lil. Kao vrlo uspješna kaz. glumica i spisateljica na filmu debitira 1932 (Iz noći u noć A. Mayoa /kompanija Paramount/).

Idućih nekoliko godina jedna je od najpopularnijih film. zvijezda, a 1933. i 1934. nalazi se i na listi 10 najkomercijalnijih; već 1935. najbolje je plaćena žena u SAD. Oniža plavuša naglašenih oblina, »grublja« i punašnija no što je »zahtijevao« postojeći stereotip zavodnice, W. je — iako ne više mlada — postala seks-simbol 30-ih godina. Duguje to simpatičnoj frivolnosti, pa i blagoj vulgarnosti, dvosmislenim aluzivnim rečenicama aforističkog karaktera (koje su gotovo postale dijelom nacionalnog folklora), također aluzivnim ponašanjem — posebno specifičnom sporošću pokretâ, kojom se stvara erotička anticipacija i privremeno odgađa poanta (da bi se »odlaganjem« izazvao što jači efekt). U puritanskom razdoblju Holywooda znala je nadmudriti cenzore; kako je sâma pisala svoje tekstove, često surađivala na scenarijima ili imala kontrolu nad njima, njen status zvijezde širi se i na autorski. Mit o → vampu, koji je stvorila, na filmu je istodobno i parodirala. Potkraj 30-ih godina popularnost joj opada, pa se nakon neuspjeha filma Vrućina i dalje traje (G. Ratoff, 1943) posvećuje broadwayskim revijama i komedijama, te noćnim klubovima; i u poodmaklim godinama često nastupa u lascivnim ulogama. Krajem 50-ih godina povlači se, ali se na filmu pojavljuje još dvaput: u Myri Breckinridge (M. Sarne, 1970), zapamćenoj samo po njenom nastupu, te u Sekstetu (K. Hughes, 1978), realiziranom prema njenomu kaz. komadu. Uspješna poslovna žena, bila je jedna od najbogatijih pripadnica am. show-businessa. Objavila je autobiografiju Dobrota s tim nije imala veze (Goodness Had Nothing to Do with It, 1959).

Ostale uloge: Sve mu je to ona zamijesila (L. Sherman, 1933); Nisam anđeo (W. Ruggles, 1933); Ljepotica iz devedesetih (L. McCarey, 1934); Odlazak u grad (A. Hall, 1935); Klondike Annie (R. Walsh, 1936); Na Zapad, momče! (H. Hathaway, 1936); Svaki je dan praznik (A. E. Sutherland, 1937); Moj mali vrapčić (E. Cline, 1940, uz W. C. Fieldsa).

LIT.: J. Tuska, The Films of Mae West, Secaucus 1973; M. Rosen, Popcorn Venus, New York 1973; F. Cashin, Mae West: A Biography, London 1981 ; G. Eells, Mae West, New York 1982.