SOLANAS, Fernando Ezequiel

traži dalje ...

SOLANAS, Fernando Ezequiel, arg. redatelj (Buenos Aires, 16. II 1936). Studirao pravo, glazbu i kazalište. Nakon 2 kratkometr. filma 1962/63. okuplja skupinu mladih, militantnih redatelja, te 1966. osniva neovisnu proizvodno-distributersku zajednicu Cine Liberación. Vrhunac stvaralaštva postiže dokum. filmom Sat visokih peći (La hora de los hornos, 1968) u korežiji sa O. Getinom (s kojim 1973. korežira i dokumentarac o J. Perónu); ta optužba protiv nasilja feudalno-militarističke oligarhije i građanskog politikantstva, ujedno djelo snažne film. izražajnosti i složene strukture (uz snimke izravnoga film. dokumenta, fragmenti film. novosti, natpisi, graf. podloge, citati i intervjui) podijeljeno je u 3 dijela: Neokolonijalizam i nasilje, Pokret oslobođenja i Nasilje i oslobođenje (ukupno 260 min). Za arg. autore polit. orijentacije djelo je imalo vrijednost filma-manifesta, a i u svjetskim razmjerima postalo je uzor → političkog filma. Iduće godine S. i Getino objavili su teoretsku podlogu filma tekstom Prema trećem filmu (Hacia un tercer cine) prevedenim na 10 jezika. God. 1973. režira igr. film Sinovi Fierra (Los hijos de Fierro) od 210 min, prikazan tek 1978. u Francuskoj, prema poemi Martín Fierro J. Hernándeza iz 1872, s likom koji je postao simbol nacionalne borbe Argentinaca; otada je i sâm polit. emigrant u Francuskoj. Ondje 1980. snima soc. film Pogled drugih (Le regard des autres) o ljudima s raznim fiz. i psih. oštećenjima, a 1985. polit. film TangoGardelovo progonstvo (Tangos. El exilio de Gardėl) o arg. izbjeglicama u Parizu. Kako mu je padom voj. hunte 1983. dozvoljen povratak u domovinu, ondje 1988. realizira francusko-arg. koprodukciju Jug (Sur), usredotočenu na preživljavanja polit. zatočenika puštenog nakon prestanka diktature, kojom je osvojio nagradu za režiju na festivalu u Cannesu. Bavi se i film. glumom.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.

Citiranje:

SOLANAS, Fernando Ezequiel. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 26.4.2024. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/4837>.