REDFORD, Robert

REDFORD, Robert, am. glumac i redatelj (Santa Monica, California, 18. VIII 1937). Studirao na sveučilištu Colorado, gdje se isticao u baseballu. God. 1957. napušta studij i putuje Evropom, nastojeći ostvariti slikarsku karijeru. Vrativši se u SAD, počinje učiti glumu na Američkoj akademiji dramskih umjetnosti (AADA). Isprva glumi na Broadwayu i na televiziji (npr. u tv-seriji Zona sumraka). Na filmu debitira 1962, a prve zapažene uloge ostvaruje u drugoj polovici 60-ih godina: Potjera bez milosti (A. Penn, 1966) i Bosonoga u parku (G. Saks, 1967, ekranizacija Redfordova broadwayskog uspjeha), oba uz J. Fonda. Veliku popularnost stječe vesternom Butch Cassidy i Kid (G. R. Hill, 1969), u kojem je partner P. Newmanu, a još više gangsterskom komedijom Žalac (G. R. Hill, 1973, nominacija za Oscar), u kojoj Newmana i nadkriljuje te postaje prvom hollywoodskom zvijezdom; njegovu usponu znatno pridonosi i »ekološki vestern« Jeremiah Johnson (S. Pollack, 1972). Nakon tih dosta raznovrsnih filmova, u kojima se dokazao kao kompetentan glumac u raznim likovima i žanrovima, u njegovoj karijeri počinje se zamjećivati i jasnije opredjeljivanje za, odn. prožimanje 2 klas. tipa → sustava zvijezdâ: spoj → momka iz susjedstva (čestitost i samoprijegor takvih likova ponekad evocira junake filmova F. Capre iz 30-ih godina) s diskretnom crtom privlačnosti → latinskog ljubavnika. Značajke prvoga osobito su uočljive u filmovima S. Pollacka Djevojka koju sam volio (1973), kao mladić koji gubi orijentaciju u doba makartizma, i Tri Kondorova dana (1975), kao suradnik CIA-e koji treba biti likvidiran, te Svi predsjednikovi ljudi (1976, i koproducent) S. J. Pakule, kao novinar Bob Woodward — jedan od otkrivača afere Watergate, u kojima iskazuje i svoja liberalna polit. uvjerenja. Atletske građe, plavokos, dječačka osmijeha i »zdrava« izgleda, osobito obljubljen u ženske publike (koju privlači i neovisnošću i usredotočenošću na vlastite, »više« ciljeve), značajke latinskog ljubavnika pokazuje u melodramama Veliki Gatsby (J. Clayton, 1974) i Moja Afrika (S. Pollack, 1985,nominacija za Oscar). Prihvativši se režije, već prvim filmom — obiteljskom dramom usredotočenom na mladića (T. Hutton) koji je, usprkos naizgled sređenomu obiteljskom životu, traumatiziran majčinom hladnoćom i uvjerenjem da je kriv za bratovu smrt Obični ljudi (Ordinary People, 1980) — osvaja Oscar za režiju. Njegov drugi red. projekt Rat za polja graha u Milagru (The Milagro Beanfield War, 1988) socijalna je i ekološka skica am. Juga. God. 1973, 1975, 1976, 1980. i 1984. nalazio se na listi 10 najkomercijalnijih am. glumaca (1975. i 1976. prvi). Vrlo zainteresiran zaštitom okoliša, o tome je objavio vlastita iskustva s puta po SAD Staza odmetnika (The Outlaw Trail, 1978).

Ostale važnije uloge: Sve o Daisy Clover (R. Mulligan, 1965); Prokleti posjed (S. Pollack, 1966); Vozač spusta (M. Ritchie, 1969); Divlji momak Willie (A. Polonsky, 1970); Mali Fauss i veliki Halsy/Ljubavne i druge zgode (S. J. Furie, 1970); Vreli dijamanti (P. Yates, 1972); Kandidat (M. Ritchie, 1972); Neustrašivi Waldo Pepper (G. R. Hill, 1975); Nedostižni most (R. Attenborough, 1977); Električni konjanik (S. Pollack, 1979); Brubaker (S. Rosenberg, 1980); Potpuno prirodno (B. Levinson, 1984); Orao pravde (I. Reitman, 1986).

LIT.: J. Spada, The Films of Roben Redford, Secaucus 1977; D. Downing, Roben Redford, London 1982; D. Kauffman, Robert Redford, Madrid 1982.