LZMK

Filmska enciklopedija

ARLETTY Filmska traka traži dalje ...

ARLETTY (pr. ime Arlette-Léonie Bathiat), franc. kazališna i filmska glumica (Courbevoie, 15. V 1898). Radnica u tvornici municije, sekretarica i manekenka do 1920, kada započinje karijeru kaz. glumice. Na filmu od 1930 — Pas koji aportira J. Chauxa. Nastupa u velikom broju filmova, a najbolje glum. kreacije ostvaruje u djelima → poetskoga realizma, osobito u suradnji s M. Carnéom u filmovima Dan se rađa (1939), gdje tumači ulogu žene slomljene životom no pune cinične senzualnosti, i Djeca raja (1944), u kojem u ulozi Garance, žene iz puka koja se probija u više društv. slojeve, ostvaruje svoju najznačajniju glum. kreaciju; uloge u Carnéovim filmovima osigurale su joj mjesto → vampa u tipologiji sustava zvijezdâ, iako u nešto drugačijoj varijanti: A. je u svojim ulogama realističnija od tipičnoga (hollywoodskog) vampa, svjesna svoje seksualnosti, ali razočarana mučnim iskustvima ne teži položaju nedostižnoga erotskog simbola.

Ostale važnije uloge: Rat valcera (L. Berger, 1933); Pansion Mimoza (J. Feyder, 1935); Doživljaj u Parizu (M. Allégret, 1936); Désirée (S. Guitry, 1938); Hotel Sjever (M. Carné, 1938); Lijepa avantura (M. Allégret, 1942); Noćni posjetioci (M. Carné, 1942); Portret ubojice (B. Roland; 1949); Ljubav, gospođo (G. Grangier, 1951); Otac gospođice (M. L'Herbier i R. P. Dagan, 1953); Velika igra (R. Siodmak, 1954); Zrak Pariza (M. Carné, 1954); Iza zatvorenih vrata Audry, 1955); Putovanje u Biarritz (G. Grangier, 1962).

LIT.: Ph. de Comes/Ph. Ariotti, Arletty, Paris s. a.

D. Šva.


Citiranje:
ARLETTY. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 11.7.2020. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=209>.

kratice i simboli