LZMK

Filmska enciklopedija

BIOGRAFSKI FILM Filmska traka traži dalje ...

BIOGRAFSKI FILM, film. životopis. Postoje dvije gl. vrste biografskih filmova (biografija):

Igrani biografski film je prikaz nečijeg života u formi fabule, oživljavanjem lika uz pomoć glumca. U takvom djelu dramatizira se junakov život u cjelini, ili tek razdoblje ili neki ključni događaj iz njegovog života. Budući da neki od biografskih filmova nastoje opisati i povijesnodruštv. okvir u kojem se javila određena ličnost, oni graniče sa žanrom → povijesnog filma, a, često, kad se prikazuje život vojskovođa, s pov. spektaklom ili → ratnim filmom. U takvim filmovima, uz problem predočenja same ličnosti, osobite su poteškoće u scenogr., kostimogr. i kulturološkoj rekonstrukciji. Također, budući da se u biografskim filmovima dotiče i privatni život junaka, najčešće onaj sentimentalni, u komerc. praksi B. najčešće ima značajke → melodrame. — Od poznatih ličnosti predmetom biografskih filmova najčešće su bile one kojih se djelovanje fizički, zorno i atraktivno objektiviralo. Tako, među najbrojnijima su biografije vojskovođa — zbog vizualne spektakularnosti ratnih prizora (na prvom je mjestu Napoleon kojeg su, među ostalima, tumačili A. Dieudonné, Ch. Boyer, M. Brando, H. Lom i R. Steiger), skladateljâ — zbog izvedbi glazb. djela (npr. L. van Beethovena), pa slikarâ, izumiteljâ i liječnikâ. U novije vrijeme sve su učestalije biografije poznatih političara, novinara, sportaša i samih film. glumaca. Takvi filmovi gotovo uvijek postižu zavidne komerc. uspjehe.

Dokumentarni biografski film oblikuje se pomoću dokumentarističkih metoda; najučestalije su dvije: u prvoj se prikaz utemeljuje na dokumentima (djela te ličnosti, službeni dokumenti, slike, fotografije ili film. snimke i događanja u kojima je sudjelovala), na svjedočenjima o njoj (iskazi osoba koje su je poznavale ili na koje je izvršila neki utjecaj) i na spikerskom komentaru; druga metoda, u novije vrijeme sve češće primjenjivana, reportažnog je karaktera: odabrana ličnost se prati, snima se njezin rad i privatni život, pa je u tom slučaju ona i fiz. protagonist svoje biografije.

Poseban i najrjeđi tip biografskog filma većinom se javlja u amat. kinematografiji kao autobiografski film (ponekad graniči s → eksperimentalnim filmom), u kojem autor filma prikazuje samoga sebe. Realizacija takvog filma vezana je uz operativne poteškoće čina snimanja.

LIT.: R. Jurenjev, Sovetskij biografičeskij fil'm, Moskva 1949; L. M. Bodjak, Sovetskij istoriko-biografičeskij fil'm, Moskva 1978.

An. Pet.


Citiranje:
BIOGRAFSKI FILM. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 22.5.2022. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=540>.

kratice i simboli