LZMK

Filmska enciklopedija

BARRYMORE, John Filmska traka traži dalje ...

BARRYMORE, John (pr. ime J. Blythe), am. glumac (Philadelphia, 15. II 1882 — Hollywood, 30. V 1942). Sin glumaca, brat → Ethel B. i → Lionela B. Studirao povijest umjetnosti u New Yorku i Londonu. U kazalištu debitirao 1903. Kao broadwayski Hamlet(1922) obišao je mnoge am. pozornice. Prvi su mu film. nastupi bili većinom u kratkometr. farsama, a svjetsku slavu stječe dvostrukom ulogom u filmu Doktor Jekyll i gospodin Hyde (J. S. Robertson, 1920). Nakon uloga u mačevalačko-pustolovnim filmovima Don Juan (1926) i Voljeni grubijan (1927, gdje se pojavljuje kao franc. pjesnik François Villon) A. Croslanda, postaje romant. hollywoodski idol, »najveći svjetski glumac« i »najveći filmski ljubavnik«, kao svojevrsni anglosaksonski refleks → latinskog ljubavnika. S bratom je Lionelom nastupio u mnogo filmova, među kojima je najzapaženiji Grand Hotel (E. Goulding, 1932). Najuspjelije uloge ostvario je u filmovima Račun za razvod (G. Cukor, 1932), Dvadeseto stoljeće (H. Hawks, 1934) i Ponoć (M. Leisen, 1939), u kojima su do punog izražaja došli njegova sklonost zajedljivosti i smisao za humor. Isticao se i u ulogama zlokobnih ličnosti: dva puta je igrao kapetana Ahaba iz Moby Dicka — u Morskoj nemani (A. Crosland, 1926) i Moby Dicku (L. Bacon, 1930), a dva puta tajanstvenog mađioničara Svengalija, u Ludom geniju (M. Curtiz, 1931) i Svengaliju (A. Mayo, 1931). Njegova uloga Merkucija u Romeu i Juliji (G. Cukor, 1936) pripada uspjelijim glum. kreacijama Shakespeareovih likova na filmu. Na vrhuncu popularnosti bio je u nij. periodu; reputaciju »najvećega filmskog ljubavnika« podržavao je i u privatnom životu, a upravo legendarnim postao je njegov alkoholizam, koji je znatno pridonio zastoju njegove karijere potkraj 30-ih godina. Autor je autobiografije Ispovijesti glumca (Confessions of an Actor, London 1926).

Njegov sin John Drew Barrymore također je film. glumac.

Ostale važnije uloge: Da li ste zidar? (D. W. Griffith, 1915); Sherlock Holmes (A. Parker, 1922); Beau Brummel (H. Beaumont, 1924); Vječna ljubav (E. Lubitsch, 1929); Arsene Lupiti (J. Conway, 1932); Raspućin i carica (R. Boleslawski, 1932); Večera u osam (G. Cukor, 1933); Pravni savjetnik (W. Wyler, 1933); Noćni let (C. Brown, 1933); Bijeli jorgovan (R. Z. Leonard, 1937); Pijandure (D. Butler, 1941).

LIT.: G. Fowler, Good Night Sweet Prince: The Life and Times of John Barrymore, New York 1944; H. Alpert, The Barrymores, New York 1964; J. Kobler, Damned in Paradise, s. l. 1977; J. W. Garton, The Film Acting of John Barrymore, New York 1980.

Vr. V.


Citiranje:
BARRYMORE, John. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 22.5.2022. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=376>.

kratice i simboli