PUSTOLOVNI FILM

PUSTOLOVNI FILM, također avanturistički film, naziv za populistički film. žanr unutar komerc. produkcije, tj. za razne vrste igr. filmova vrlo raznolikih ikonografskih obilježja, odn. prostorno i vremenski vrlo različito lociranih radnji. U prvom redu odlikuje ih: usmjerenje ka akciji i njezino isticanje (zbog toga često pojam → akcioni film ima sinonimnu vrijednost); stvaranje napetosti brojnim, brzim i iznenadnim obratima; dominantnost jednog lika (pretežno u tipu → čovjeka od akcije, ili tzv. običnog čovjeka u situaciji egzistencijalne ugroženosti); vrlo često, crno-bijela karakterizacija likova koja dovodi do stvaranja stereotipova; izrazita fabularnost, te zaplet usmjeren prema konačnomu, uglavnom sretnom ishodu. P. kao gl. pokretački motiv akcije koristi »pustolovinu«, tj. kretanje prema nepoznatome i suočenje s njim, što se najsnažnije manifestira kroz dominaciju dinamične radnje, a recepcijski i kroz uspostavljanje čvrste relacije s nedoživljenim, egzotičnim, dalekim i prošlim (što mu pridaje i obilježja eskapizma). Mnoge od tih značajki posjeduju i neki dr. žanrovi (→ kriminalistički film; vestern; znanstvenofantastični film), no u njima prevladavaju dr. žanrovske dominante. Temeljna motivacijska i tematska obilježja pustolovnog filma jesu borba za pravdu, osveta, borba čovjeka s prirodom, istraživanje nepoznatoga, izoliranost pojedinca te njegova marginalna pozicija u odnosu na društvo. Iako P. često ima i dimenziju »naivnoga«, on na latentnom platnu sugerira ponovno uspostavljanje ravnoteže — tj. devijantna situacija uzrok je narušavanja te ravnoteže, a akcija, pustolovina, avantura (odn. brze promjene prostorno-vremenskih koordinata koje uvjetuju ikonografsku mijenu uz istovrsnu strukturu) vraćaju stvari u prvotnu, željenu konstelaciju. Na soc. planu, P. često ima naglašenu dimenziju »nekrivičnog« otpadništva — koje to najčešće nije u odnosu na zakon, već na uobičajene načine života i privređivanja. Zbog prostorno-vremensko-ikonografsko-pov. razlikâ, kao i različitog poimanja pustolovine u pojedinim kulturama, ne postoji ipak ni apsolutno jedinstvena definicija a ni klasifikacija (pod)žanrova pustolovnog filma, pa su snažno naglašena lokalna obilježja, a mnoge podvrste i vrlo kratko traju; temeljne razlike zapravo su prisutne na »neavanturističkoj«, »nepustolovnoj« pozadini radnje. Jedna od mogućih klasifikacija žanra može biti usmjerena prema: a) prostorno-vremenskim obrascima; b) tipu radnje, situacije, vještine (neovisno o odnosu prostor-vrijeme) — kao što, npr., mnogi filmovi eksploatiraju razne borilačke vještine; c) stavu spram pustolovine, što je — međutim — vidljivo tek u manjem broju filmova koji ozbiljnije, realističnije pa i kritičnije pristupaju žanru, te ga i prevladavaju (npr. djela Fritza Langa, Howarda Hawksa i Wernera Herzoga).

Moguće je izdvojiti velik broj tipova pustolovnog filma. Od onih s tematikom iz prošlosti (većinom srednjeg vijeka, feudalizma), od kojih se mnogi tretiraju i kao podžanrovi → povijesnog filma, a s mnogim svojstvima zajedničkim svima, poznatiji su: gusarski (piratski) film, s posebnim isticanjem asoc. dimenzije života; odmetnički film (npr. filmovi o → Robinu Hoodu, najčešće s pojednostavljeno tretiranim motivom borbe za pravdu); film osvete (sličan odmetničkomu /npr. filmovi o grofu Monte-Cristu/, no često s radnjom i u sadašnjosti /npr. filmovi sa Charlesom Bronsonom/); viteški film, s temama i pričama iz srednjeg vijeka (npr. filmovi o Vitezovima okruglog stola); film plašta i bodeža (prema engl. cloak and dagger), npr. ekranizacije romana Alexandrea Dumasa ili filmovi o → Zorrou; pseudomitološki film (npr. filmovi o Conanu); povijesni spektakl; → chambara; → kung-fu film (u novije doba sve je rasprostranjeniji naziv eastern). Među filmovima s radnjom iz nedavne prošlosti ističu se: film »eskpedicije i egzotike«, najčešće u vezi s otkrivanjem nepoznatih, često i izmišljenih kultura i legendi (npr. filmovi o Atlantidi ili o → Tarzanu); robinsonijada, borba pojedinca s prirodom; → ratni film. S radnjom u suvremenosti izdvajaju se: planinski film (prema njem. Bergfilm), njem. pandan vesternu; dječji pustolovni film (»dječja verzija« mnogih podžanrova pustolovnog filma); → film potjere; → film katastrofe; film »velike pljačke«; film »velikog bijega« (iz logora ili zatvora); → film ceste; film o dometima znanosti i tehnike (avijacija, kopneni putovi, pomorstvo, istraživanja svemira, trke, rekordi ...); → špijunski film (npr. filmovi o → Jamesu Bondu); u SFRJ, akcioni film iz NOB-a. Od filmova s radnjom u budućnosti najpoznatiji je post-apokaliptični pustolovni film (npr. filmovi Georgea Millera o Mad Maxu). Učestala su i parodiranja žanra.

P. se javlja već u počecima povijesti filma, u mnogim kinematografijama. Njegova popularnost razlog je što ih se već od početaka snima serijski (→ serija; serijal). Temelji te produkcije isprva su (a najčešće i do danas) u knjiž. baštini, posebno u djelima Daniela Defoea, Alexandrea Dumasa, Henryja R. Haggarda, Rudyarda Kiplinga, Jacka Londona, Karla Maya, Emilija Salgarija, Waltera Scotta, Roberta Louisa Stevensona, Julesa Vernea, Edgara Wallacea, Mike Waltarija i mnogih dr.

U pustolovnim filmovima ugled su stekli mnogobrojni glumci i redatelji. Među glumcima ističu se Douglas Fairbanks, Douglas Fairbanks jr., William S. Hart, Ronald Colman, Harry Piel, Hans Albers, Humphrey Bogart, Basil Rathbone, Gary Cooper, Clark Gable, Errol Flynn, John Wayne, Stewart Granger, Burt Lancaster, Anthony Quinn, Tyrone Power, Lino Ventura, Toshiro Mifune, Charles Bronson, Charlton Heston, Roger Moore, James Coburn, Steve McQueen, Clint Eastwood, Jean-Paul Belmondo, Alain Delon, Bruce Lee, Chuck Norris, Harrison Ford, Sylvester Stallone, Arnold Schwarzenegger, Mel Gibson i mnogi dr. Od redatelja i producenata najznačajniji su: Victorin Jasset, Louis Feuillade, David W. Griffith, Merian C. Cooper, Ernest B. Schoedsack, Cecil B. De Mille, Raoul Walsh, Michael Curtiz, Allan Dwan, John Huston, Samuel Fuller, Richard Fleischer, Robert Aldrich, John Boorman, Steven Spielberg, George Lucas i mnogi dr.

U SFRJ na tom se planu osobito ističu glumci Aleksandar Gavrić i Bata Živojinović te redatelji Žika Mitrović i Aleksandar Dorđević.