KRASKER, Robert

KRASKER, Robert, brit. snimatelj austral. podrijetla (Perth, Western Australia, 12. VIII 1913 — London, 16. VIII 1981). Član B. S. C. Školuje se u Australiji i na umj. školi u Parizu. S radom na filmu počinje u Francuskoj; u Vel. Britaniju dolazi 1930, postavši ubrzo asistentom G. Périnala u produkcijama A. Korde (npr. Rembrandt, 1937, A. Korde i Bagdadski lopov, 1940, M. Powella, L. Bergera i T. Whelana). Samostalno snima od poč. 40-ih godina. Prvi veći uspjeh postiže u Henriku V (1944) L. Oliviera, u kojem se opaža utjecaj franc. minijaturâ i tal. slikarstva XV st. Fotografija u Bjeguncu (1946) i, osobito, Trećem čovjeku (1949) C. Reeda (za potonju nagrađen je Oscarom) odlikuje se izrazitim, ali krajnje funkcionalnim crno-bijelim kontrastima, naglašeno dugim sjenama i djelomično ekspresionističkim osvjetljenjem, što sve značajno pridonosi sugestivnom stvaranju psihoza u pričama iz ir. ustanka, odn. poratnog Beča. U Romeu i Juliji (1954) R. Castellanija kao predložak mu služe slike flam. slikarâ iz XVII st.; pokreti kamere rijetki su i minimalni, kako bi se za trajanja scene kompozicija kadra što manje promijenila; kad kamera prati glumce, zaustavlja se bar jednom, kako bi se uspostavio optimalan sklad između protagonistâ i prostorâ kojima se kreću. Kao vrsnog tehničara, L. Visconti ga — nakon smrti → Alda G. R. — angažira za nastavak svog Sensa (1954). U Betonskoj džungli (1960) J. Loseyja ističu se dramatični pokreti kamere i kranske vožnje. U Kolekcionaru (1965) W. Wylera atraktivno koristi i izrazito zasićene boje. Nedvojbeno jedan od najboljih brit. snimatelja, njegova je jedina slabost u nedostatku samodiscipline — redovito fotografiju nastoji izdići iznad ostalih elemenata film. djela. Često radi i u am. produkcijama.

Ostali važniji filmovi: Nježni spol (L. Howard i M. Elvey, 1943); Kratak susret (D. Lean, 1945); Državna tajna (S. Gilliat, 1950); Aleksandar Veliki (R. Rossen, 1956); Trapez (C. Reed, 1956); Mjesec izlazi (J. Ford, 1957); Priča o Esther Costello (D. Miller, 1957); Mirni Amerikanac (J. L. Mankiewicz, 1957); Optužnica (A. Asquith, 1959); Doktorova dilema (A. Asquith, 1959); El Cid (A. Mann, 1961); Paklena fregata (P. Ustinov, 1962); Oružja tmine (A. Asquith, 1962); Pad Rimskog carstva (A. Mann, 1964); Heroji Telemarka (A. Mann, 1966).