GARDNER, Ava

GARDNER, Ava (pr. ime Lucy Johnson), am. filmska glumica (Smithfield, North Carolina, 24. I 1922 — London, 25. I 1990). Odrastavši u mnogočlanoj obitelji siromašnog poljodjelca, provodi vrlo tegobno djetinjstvo. Pohađa tečajeve za sekretaricu. Prilikom posjeta New Yorku, njezinu fotografiju — posredstvom šurjaka-fotografa — zapažaju u glum. odsjeku kompanije MGM. Nakon probnih snimki G. 1940. odlazi u Hollywood; bez glum. iskustva, polazi tečajeve glume, dikcije, gimnastike, make-upa i sl., pa debitira tek 1942. u filmu Mi plešemo R. Z. Leonarda. Prvi uspjeh postiže filmom Ubojice (R. Siodmak, 1946), u ulozi gangsterske pratilje, a status zvijezde dobiva u filmu Propagandisti (J. Conway, 1947). Održava ga većinom u filmovima prosječne vrijednosti (uglavnom pustolovnim i ljubavnim). Tamnokosa, senzualna, uzbudljivo divljeg izgleda, »magnetične« erotičnosti, G. je u tipu → pin-upa zauzela položaj »hollywoodske boginje ljubavi« (naslijedivši u tom smislu R. Hayworth); štoviše, velik dio tiska proglašava je najljepšom glumicom na svijetu, davši joj — zbog rasne ljepote — nadimak »najljepša životinja na svijetu«. Otada tumači uloge zrelijih žena, potvrđujući i svoj glum. talent i zadobivši atribut tipične hemingwayevske junakinje (npr. Snjegovi Kilimandžara, 1952, i Sunce se ponovno rađa, 1957, H. Kinga). Takvu reputaciju zadržava sve do sredine 50-ih godina (do pojave M. Monroe). Ipak, u tom razdoblju najviše se ističe ulogom u Bosonogoj kontesi (J. L. Mankiewicz, 1954), gdje se njezina ljepota predstavlja kao nedostižna za okolinu i zato izvor usamljenosti i tragike. U filmu Spojište Bhowani (G. Cukor, 1955) odigrala je nekoliko za ono doba vrlo provokativnih erotskih scena koje je, međutim, cenzura izbacila. Poslije je nastupala u nizu konvencionalnih filmova, osobito kostimiranih, ali je uvijek bilo uloga u kojima je inteligentno otkrivala draž svoga impulzivnog temperamenta, npr. u Noćima iguane (J. Huston, 1964). U to vrijeme G. je već na zalazu glum. aktivnosti, nastupajući tek povremeno i u manjim ulogama. Sedamdesetih godina njezina slava gotovo potpuno nestaje, no i u tadašnjim malim ulogama naziru se ljepota i stil film. zvijezde »starog Hollywooda« (npr. Sudac za vješanje, 1972, J. Hustona i Plava ptica, 1976, G. Cukora). Do 1983. odigrala je oko 60 film. uloga.

Ostale važnije uloge: Sastanak u Francuskoj (J. Dassin, 1942); Pilot br. 5 (G. Sidney, 1943); Hitlerova luda (D. Sirk, 1943); Mlade ideje (J. Dassin, 1943); Glazba za milijune (H. Koster, 1944); Dvije djevojke i mornar (R. Thorpe, 1944); Tragični sastanak (L. Moguy, 1946); Singapore (J. Brahm, 1947); Istočna strana — zapadna strana (M. LeRoy, 1949); Veliki grešnik (R. Siodmak, 1949); Mito (R. Z. Leonard, 1949); Pandora i ukleti Holandez (A. Lewin, 1950); Ploveće kazalište (G. Sidney, 1951); Usamljena zvijezda (V. Sherman, 1952); Jaši, vakero (J. Farrow, 1953); Vitezovi okruglog stola (R. Thorpe, 1953); Mogambo (J. Ford, 1953); Kolibica (M. Robson, 1957); Gola Maja (H. Koster, 1959); Posljednja obala (S. Kramer, 1959); 55 dana u Pekingu (N. Ray, 1962); Sedam dana u maju (J. Frankenheimer, 1964); Biblija (J. Huston, 1966); Mayerling (T. Young, 1968); Zemljotres (M. Robson, 1974); Grad u plamenu (A. Rakoff, 1979).

LIT.: Ch. Higham, Ava, New York 1964.