FILTRI, ELEKTROAKUSTIČKI

FILTRI, ELEKTROAKUSTIČKI, el. sklopovi za promjenu jačine (amplitude) zv. signala ovisno o frekvenciji; jedno od osnovnih teh. sredstava za obradu zvuka na filmu. Ugrađuju se u uređaje za obradu zv. signala na filmu s neposrednim djelovanjem na boju i karakter zvuka. Koriste se u tri osnovne svrhe: (1) kao nivelatori predstavljaju vrstu filtara za niveliranje, odn. izravnavanje frekvencijske karakteristike fonografskih uređaja, a radi postizanja optimalne teh. kvalitete zapisa intenziteta zv. signala; ugrađuju se u elektroakustičke uređaje za mehanički, optički i magn. zapis zvuka, gdje u pojačalima za snimanje prigušuju niske frekvencije i izdižu visoke, a u pojačalima za reprodukciju imaju inverzno djelovanje; (2) kao frekvencijske skretnice predstavljaju filtre za odjeljivanje i usmjeravanje određenog područja frekvencija zv. signala na prikladne zvučnike u → ozvučnim konstrukcijama; (3) kao korektori predstavljaju filtre za popravljanje kvalitete zv. signala izmjenom njegove boje, odn. njegovog spektra; primjenjuju se neposredno u fazama miješanja zvuka i sinkronizacije filma kao sastavni dio ton. miks-pulta; kada su u funkciji većeg pojačanja zv. signala na pojedinim frekvencijama nazivaju se pot-filtri, a kad ga prigušuju nazivaju se pres-filtri. Potonji imaju i specifično djelovanje: a) bas-pres korekcijski filtar prigušuje intenzitet samo niskih frekvencija, ispod neke naznačene (u rasponu 40-640 Hz), i predstavlja tehnički visokopropusni filtar; primjenjuje se za prigušenje niskofrekventnih signala buke i smetnji kao buke koraka (120 Hz), lupe vratiju, potresanja mikrofona i gramofona, te za prigušenje rezonantnih frekvencija prostorija, infrazv. komponenata zvukova orgulja, kontrabasa, bubnjeva i dr., brujanja u elektroakustičkim uređajima, a posebno i za dobivanje određenih zv. efekata: b) diskant-pres filtar predstavlja niskopropusni filtar, odn. prigušuje samo visoke frekvencije, iznad naznačene; služi za smanjenje intenziteta suviše piskavih konsonanata (c, z, s, š, č, ć) u govoru, intenziteta muz. instrumenata na visokim frekvencijama (činele, truba, saksofon, metlice bubnjeva i dr.), te određuje gornju graničnu frekvenciju korisnoga propusnog opsega u presnimavanju zv. signala; njime se prigušuju šumovi mikrofona, reprodukcije s gramofona i optičkog zapisa zvuka na filmu, a primjenjuje se i u formiranju zv. efekata (telefonski govor i dr.); c) tonska lepeza predstavlja teh. spregu propusnih (pot) i prigušnih (pres) filtara niskih (bas) i visokih (diskant) frekvencija; područje djelovanja ton. lepeze proteže se od središnje frekvencije 800 Hz, ili 1 kHz, prema niskim i visokim frekvencijama do kraja audio-područja; koristi se kao dodatni nivelator ili kao korekcijski filtar; d) grafo-filtar namijenjen je za oblikovanje cjelokupnog spektra zv. signala izdizanjem i prigušenjem uskih pojasa frekvencija širine terce (odnos frekvencijâ, 1,26); regulacija se obavlja posebno kod svakog filtra pomoću kliznih potenciometara smještenih u nizu, s vidljivim prikazom narinutog spektra; primjenjuje se za promjenu boje zv. signala i u obradi zv. efekata; e) prezens-absens korekcijski filtar; prezens-filtar predstavlja regulator prisutnosti (odatle i naziv) zv. izvora, odn. njegova slušnog isticanja; djeluje tako da pojačava intenzitet pojedinih karakterističnih frekvencija zv. signala filtrom zvonaste frekvencijske karakteristike (npr. 0,125, 0,25, 0,5, 0,7, 1,4, 2, 2,8, 4, 5,6, 7,2 kHz); u postupku miješanja zvukova i sinkronizacije željeni zvuk stavlja se prezens-korektorom u prvi plan, i to isticanjem njegove prisutnosti u odnosu na ostale zvukove, šumove, buku ili utjecaj ječnosti prostora; primjenjuje se za slušno isticanje glasova govornikâ ili pjevačâ u odnosu na ostale zvukove i muz. pratnju te solistâ ili grupe muz. instrumenata od ostalog dijela orkestra, biranjem većeg pojačanja na frekvencijama u području 1-7 kHz; u postizanju ambijentalnog efekta skučenih prostora služi za izdizanje određene karakteristične frekvencije tog prostora; absens-korektor primjenjuje se za smanjenje isticanja, tj. za slušno potiskivanje zv. signala u drugi plan, smanjenjem intenziteta na biranim frekvencijama; primjenjuje se u sinkronizaciji filma u obradi zvukova koji su u drugom planu, obradi zvuka → akustičke atmosfere; f) prezens-difus korektor predstavlja filtar koji izdiže intenzitet zv. signala istovremeno na dvjema karakterističnim frekvencijama sa sedlastom frekvencijskom karakteristikom; takvim prezens-korektorom, koji ističe frekvencije 315 Hz i 3150 Hz, zv. signal dobiva izražajnije zv. konture, dojam veće prisutnosti, isticanje iznad ječnosti prostora, a u stereofoniji na filmu izražajniji dojam blizine; difus-korektorom, koji ističe frekvencije 1 kHz i 10 kHz, dobiva se slušni dojam veće ječnosti i rasplinutosti, slabije izražajnosti i veće udaljenosti zv. izvora; njime se zadržava veća prirodnost zvuka u odnosu na absens-korekciju; g) panorama-potenciometar (skraćeno pan-pot) predstavlja regulator prostornog smještaja zv. izvora u stereofoniji na filmu; većim pojačanjem signala u jednom od kanala akustički se pomiče zv. izvor u zv. prostoru prema mjestu zvučnika tog kanala.