ŠUMOVI

ŠUMOVI. 1. U zv. filmu šum je popratna zv. pojava radnje ili zbivanja, uopće gibanja, najpopularnije — »sve osim govora, glazbe i drugih čistih tonova«. Osnovna mu je svrha upotpunjavanje cjelokupne zv. senzacije i vjernijeg prikaza zv. zbilje. Kao popratna zv. pojava to može biti zvuk vezan uz objekt radnje ili zvuk nekog prostora u svojstvu ambijentalnog šuma (→ akustička atmosfera). Kada se određenom šumu pridaje posebna važnost i izraz, poprima svojstvo zvučnog efekta koji može imati i različite retoričke i stilske vrijednosti. Zbog otežane mogućnosti postizanja željenog balansa (→ miješanje zvuka) primarnih zvukova (govor, glazba) i šumova u neposrednom snimanju zvuka za film, Š. se najčešće snimaju odvojeno, a u postupku → sinkronizacije usklađuju se s ostalim zvukovima. Usklađivanje se vrši: u određivanju trenutka početka čujnosti šuma, po njegovom trajanju, glasnoći, karakteru i zv. boji (→ tonmikspult).

2. Fizikalno, šum je zvuk kontinuiranoga zv. spektra s neprestanom fluktuacijom amplitude, i u pravilu — za razliku od tona — zvuk neodredive visine. To je složen zvuk koji nastaje kaotičnim titranjem zraka sastavljenim iz mnoštva titraja veoma bliskih frekvencija. Titranje se može odvijati u ograničenom pojasu frekvencijâ kada šum može biti uskopojasan (terca, poluoktava, oktava). Ako pojedini pojasovi frekvencijâ u spektru imaju karakteristične odnose u iznosima energije, šum poprima zvučnu boju i naziva se obojeni šum, kao:

Bijeli šum (franc. bruit blanc, engl. white noise, njem. weisses Rauschen) složen je zvuk sastavljen od mnoštva titraja bliskih frekvencija s ravnomjerno raspoređenom energijom u čitavom pojasu frekvencijâ. Amplitude titraja svih frekvencija unutar pojasa imaju jednaku srednju fluktuirajuću vrijednost. U zv. filmu koristi se za dobijanje zv. efekata, a može se proizvesti elektro.-akustičkim uređajem kojim se postiže veliko pojačanje (preko milijun puta) i oblikovanje napona vlastitoga termičkog šuma nekoga poluvodičkog elementa (npr. dioda).

Ružičasti šum (franc. bruit rose, engl. pink noise, njem. rosa Rauschen) jest onaj koji unutar svakog pojasa dvostrukih frekvencija (tj. po oktavama) ima istu srednju vrijednost fluktuirajuće energije. Za razliku od bijeloga, ima istaknute niske frekvencije i pad frekvencijske karakteristike 3 dB po oktavi prema visokim frekvencijama. Primjenjuje se za dobijanje zv. efekata te u mjerenjima i ispitivanjima akustičke kvalitete prostora i elektroakustičkih uređaja na filmu.

U elektroakustičkim uređajima i sistemima na filmu Š. predstavljaju njihov vlastiti »parazitni« el. signal, koji se miješa s korisnim zv. signalom i kojeg stvaraju, među ostalim, mikrofon, magn. i film. vrpca sa zapisom signala, tonmikspult, gramofonska ploča i zvučnica, elektronička pojačala i dr. (→ fonografija, filmska).