CARDIFF, Jack

CARDIFF, Jack, brit. snimatelj i redatelj (Yarmouth, 18. IX 1914). Član B. S. C. i Kraljevskoga fotografskog društva. Na film dolazi kao dječji glumac s četiri godine, a već s trinaest postaje asistentom snimatelja. U tom svojstvu radi uz R. Rennahana, među ostalima, na filmovima Duh putuje na zapad (1936) R. Claira i, kao prvi brit. film u technicoloru (čiju je primjenu proučavao u SAD 1936/37), Krila jutra (1937) H. Schustera. Od 1937. do 1940. snima niz kraćih putopisnih filmova, a za II svj. rata, po nalogu Ministarstva informacija, radi dokumentarno-propagandne filmove, među kojima osobito uspješno Zapadne prilaze (1944) P. Jacksona. Nakon rata postaje, prvenstveno zbog uspjelog korištenja boje za izražavanje raspoloženjâ i ugođajâ, jednim od najistaknutijih svjetskih snimatelja. Osobito se istaknuo radom na filmovima M. Powella i E. Pressburgera, tako u Pitanju života i smrti (1946), te Crnom narcisu (1947, Oscar za fotografiju) i Crvenim cipelicama (1948), iznimno značajnima zbog dramaturški i pikturalno originalnoga tretiranja boje; u potonjem, npr., funkcionalno koristi komplementarne boje u dva susjedna kadra, želeći time naglasiti sukob i razdvajanje, a pokretima kamere (koji slijede ritam plesa) uspijeva dočarati film. viđenje plesa ne samo kao puku registraciju.

Od 1958. i sâm režira; njegove režije otkrivaju vještog snimatelja — majstora spec. efekata, no sâm režijski postupak ipak je konvencionalan. Ističu se Sinovi i ljubavnici (Sons and Lovers, 1960), korektna adaptacija istoimenog romana D. H. Lawrencea, i znanstveno-fantastični film Mutacije (The Mutations, 1974).

Od poč. 70-ih godina ponovno snima za dr. redatelje, tako film Smrt na Nilu (1978) J. Guillermina, kojemu je najvrednija značajka upravo snim. rad, osobito vizualizacije egip. krajolika; tim se ostvarenjem, nakon dvanaestogodišnje stanke, C. iznova svrstava među vodeće snimatelje svoga naraštaja.

Ostali važniji filmovi (kao snimatelj): U znaku jednoroga (A. Hitchcock, 1949, susnimatelj s P. Beesonom i I. Craigom); Crna ruža (H. Hathaway, 1950); Pandora i ukleti Holandez (A. Lewin, 1950); Magična kutija (J. Boulting, 1951); Afrička kraljica (J. Huston, 1951); Bosonoga kontesa (J. L. Mankiewicz, 1954); Rat i mir (K. Vidor, 1956, susnimatelj sa A. Tontijem); Princ i plesačica (L. Olivier, 1957); Vikinzi (R. Fleischer, 1958); Dnevnik Anne Frank (G. Stevens, 1959, snimio samo eksterijere — njegov jedini rad u crno-bijeloj tehnici); Fanny (J. Logan, 1961); Kraljević i prosjak (R. Fleischer, 1977); Tajanstveno nasljedstvo (Ch. Marquand, 1978); Lavina-ekspres (M. Robson, 1979); Čovjek, žena i banka (N. Black, 1979); Psi rata (J. Irvin, 1981); Opaka dama (M. Winner, 1982).

Ostali filmovi (kao redatelj): Pomisao na ubojstvo (Intent to Kill, 1958); Daleko od ovog mjesta (Beyond This Place, 1959); Miris misterije (Scent of Mystery, 1960); Lav (The Lion, 1962); Moja gejša (My Geisha, 1962); Dugi brodovi (The Long Ships, 1964); Za ljubav i slobodu (Young Cassidy, 1965, suredatelj sa J. Fordom); Likvidator (The Liquidator, 1965); Posljednji vlak iz Katange (The Mercenaries/Dark of the Sun, 1967); Djevojka na motoru (Girl on a Motorcycle, Naked Under Leather, 1968).