LZMK

Filmska enciklopedija

CAGNEY, James Filmska traka traži dalje ...

CAGNEY, James (puno ime J. Francis Cagney jr.), am. glumac (New York, 1. VII 1899 — Stanfordville, New York, 30. III 1986). Sin Irca, vlasnika bara, i Norvežanke. Odrastao u sirotinjskom dijelu New Yorka pomažući obitelji kao konobar i poslužitelj u biljarskoj dvorani. Dodatnu je zaradu stjecao tumačeći ženske uloge u Yorkvilleskoj plesnoj trupi. Studirao na sveučilištu Columbia. Od 1920. nastupa na Broadwayu, a nakon turneje sa suprugom Frances pojavljuje se od 1925. u gl. ulogama mnogih broadwayskih revija i musicala. Nakon velikog uspjeha u komadu Sirotinjski slavoluk, odlazi 1930. u Hollywood, gdje tumači naslovnu ulogu u filmu Blagdan grešnikâ J. G. Adolfija. Potpisavši ugovor s kompanijom Warner Bros, »preko noći« postaje zvijezdom ulogom tvrdokorna i nesmiljena gangstera iz doba prohibicije u filmu Državni neprijatelj br. 1 (W. A. Wellman, 1931). Od tada punih dvadeset godina uglavnom tumači likove »brzih«, opasnih i ciničnih gangstera. Niska rasta, žustrih pokreta, nervoznih i trenutnih reakcija, upotpunjao je nasilnost munjevitim, odsječnim staccato-govorom, pretežno slangom iz chikaških i newyorških predgrađa. Na taj je način izgradio poznati tip junaka soc. drama i (osobito) gangsterskih filmova iz doba ekon. krize 30-ih godina, postavši najistaknutijim reprezentantom tipa → dobroga lošeg momka koji usprkos surovosti izaziva simpatije dječačkim izrazom lica, kao i režijskim naglaskom na njegovoj neobrazovanosti i sirotinjskom podrijetlu. Takvu je ličnost razrađivao nakon velike ekon. krize, pa se u razdoblju New Deala njegova tvrdokornost nešto smanjuje (u, npr., Anđelima garava lica, 1938, M. Curtiza, pred smaknuće lažno se kaje da bi prestao biti idolom djece, a u Usijanju, 1949, R. Walsha, njegovo se nasilništvo opravdava i Edipovim kompleksom). Okušao se i u dr. žanrovima (s velikim uspjehom u ratnim filmovima ulogama ćudljivih ali energičnih vojnika — Cijena slave, 1952, J. Forda, i Gospodin Roberts, 1955, J. Forda i M. LeRoya), a tumačio je i ulogu Bottoma u ekranizaciji Shakespeareova Sna ivanjske noći (M. Reinhardt i W. Dieterle, 1935). Za ulogu Georgea M. Cohana, poznatog irsko-am. pjevača i pisca pjesama u filmu Fićfirić sa Sjevera (M. Curtiz, 1942) nagrađen je Oscarom. Među njegovim »netipičnim« ulogama valja još istaknuti biografski film Čovjek s tisuću lica (J. Pevney, 1957), gdje je tumačio lik Lona Chaneyja, poznatog junaka iz filmova strave i užasa, i karikirani lik dinamična poslovnog Amerikanca u satiričnom filmu Jedan, dva, tri (B. Wilder, 1961). S filma se povukao 1961; dvadeset godina kasnije iznenada se pojavljuje u filmu Ragtime M. Formana. Režirao je film Prečacem do pakla (Short Cut to Hell, 1957), novu verziju poznatoga filma Najmljeni ubojica (F. Tuttle, 1942). Zajedno sa bratom Williamom posjedovao je producentsku kuću. Napisao je i 1975. objavio autobiografiju pod naslovom Cagney po Cagneyu (Cagney by Cagney, New York 1976). God. 1974. primio je od Američkoga filmskog instituta nagradu za životno djelo.

Njegova sestra Jean Cagney je također kaz., film. i tv-glumica.

Ostale uloge: Ulaz u pakao (J. G. Adolfi, 1930); Čelični autoput (W. A. Wellman, 1931); Milijunaš (J. G. Adolfi, 1931); Vješto stečen novac (A. E. Green, 1931); Lud za plavušama (R. Del Ruth, 1931); Taksi! (R. Del Ruth, 1932); Gomila urla (H. Hawks, 1932); Pobjednik uzima sve (R. Del Ruth, 1932); Težak čovjek (M. LeRoy, 1933); Kradljivac slika (L. Bacon, 1933); Gradonačelnik pakla (A. Mayo, 1933); Lakonoga parada (L. Bacon, 1933); Osvajač (R. Del Ruth, 1933); Plemeniti Jimmy (M. Curtiz, 1934); Bio je njen čovjek (L. Bacon, 1934); Mornarica dolazi! (L. Bacon, 1934); Momak iz St. Louisa (R. Enright, 1934); Đavoli avijacije (L. Bacon, 1935); Rat gangsterima (W. Keighley, 1935); Irac u nama (L. Bacon, 1935); Momak iz Friska (L. Bacon, 1935); Visina nula (H. Hawks, 1935); Sjajan momak (J. G. Blystone, 1936); Ono o čemu se pjeva (V. Schertzinger, 1937); Momak susreće djevojku (L. Bacon, 1938); Oklahoma Kid (L. Bacon, 1939); Svake zore umirem (W. Keighley, 1939); Obračun u podzemlju (R. Walsh, 1939); Borbeni 69 (W. Keighley, 1940); Suha zona (W. Keighley, 1940); Grad koji valja osvojiti (A. Litvak, 1940); Plavuša (R. Walsh, 1941); Zaručnica je stigla . . . (W. Keighley, 1941); Gospodari oblaka (M. Curtiz, 1942); Johnny je zakasnio (W. K. Howard, 1943); Krv na suncu (F. Lloyd, 1945); Ulica Madeleine br. 13 (H. Hathaway, 1947); Vrijeme tvog života (H. C. Potter, 1948); Oprosti se od sutrašnjice (G. Douglas, 1950); Priča iz West Pointa (R. Del Ruth, 1950); Napuni čašu (G. Douglas, 1951); Put do zvijezda (R. Del Ruth, 1952); Lav je na ulicama (R. Walsh, 1953); U sjenci vješala (N. Ray, 1955); Sedam malih Foyeva (M. Shavelson, 1955); Voli me ili ostavi (Ch. Vidor, 1955); Porez na okrutnost (R. Wise, 1955); Te lude godine (R. Rowland, 1956); Ne ukradi ništa malog (Ch. Lederer, 1959); Daj ruku đavolu (M. Anderson, 1959); Muževni sati (R. Montgomery, 1959).

LIT.: R. Offen, Cagney, Chicago 1972; H. Dickens, The Films of James Cagney, Secaucus 1972; A. Bergman, James Cagney, New York/Monachie 1973; M. Freedland, Cagney, New York 1975; P. McGilligan, Cagney — the Actor as Auteur, Cranbury/London 1975.

Vr. V.


Citiranje:
CAGNEY, James. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 26.5.2020. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=816>.

kratice i simboli