LZMK

Filmska enciklopedija

ALDRICH, Robert Filmska traka traži dalje ...

ALDRICH, Robert, am. redatelj i producent (Cranston, Rhode Island, 9. VIII 1918 — Los Angeles, 5. XII 1983). Studirao na sveučilištu Virginia. Zapošljava se u kompaniji RKO; isprva radi kao činovnik pa kao drugi asistent redatelja. Između 1945. i 1952. prvi je asistent redatelja; asistira nizu najpoznatijih režisera, tako J. Renoiru u filmu Južnjak (1945), W. A. Wellmanu u Priči o redovu Joeu (1945), R. Rossenu u filmu Tijelo i duša (1947), L. Milestoneu u Slavoluku pobjede (1948), J. Loseyu u M (1951) i Njuškalu (1951) te Ch. Chaplinu u Svjetlima pozornice (1952). Otada radi i kao producent, a od 1951. do 1953. djeluje i na televiziji: isprva je asistent redatelja, a potom i redatelj (režirao je 17 epizoda serije Liječnik — The Doctor i 4 epizode serije China Smitli). Kao redatelj igr. filma prvi se put javlja Velikim ligašem (The Big Leaguer, 1953), a pozornost kritike svraća vesternom Posljednji Apaš (Apache, 1954), jednim od prvih koji se zalažu za emancipaciju Indijanaca. Slijede četiri djela koja ga uvrštavaju među najperspektivnije am. redatelje; u njima se očituju njegova polit. stanovišta, društv. kritičnost, sposobnost stvaranja vizualnoga spektakla i sklonost prema naturalističkom oslikavanju događaja: Vera Cruz (1954), vestern iz doba vladavine cara Maksimilijana u Meksiku, preteča kasnijih silovitih i politički obojenih filmova toga žanra (S. Peckinpah, redatelji 70-ih godina); Poljubac smrti (Kiss Me Deadly, 1955), krim. film prema romanu M. Spillanea, slika korumpirane i nasilne Amerike; Veliki nož (The Big Knife, 1955), studija hollywoodskih neuroza — razapetosti između utrke za novcem i umjetnosti; napokon Atak (Attack!, 1956), drama iz II svj. rata, obračun s militarističkom ograničenošću i ne- smiljenošću (posljednja dva nagrađena su na festivalima u Veneciji). Uspjeh ovih filmova omogućuje Aldrichu da se osamostali, pa tako 1955. nastaje kompanija Aldrich and Associates, u kojoj A. realizira sve svoje filmove do 1971, kada kompanija, zbog komerc. neuspjeha filma Grissomova banda (The Grissom Gang), prestaje djelovati. Koliko god Aldrichovi filmovi u razdoblju nakon 1956. iskazuju sve veće zanatsko umijeće pripovijedanja i karakterizacije likova, kao i njegovu sposobnost u različitim žanrovima, toliko im nedostaje prijašnje izvornosti i angažiranosti, kao i režijske svježine koja je Aldrichu donijela ugled istinske autorske ličnosti u am. kinematografiji; razlog je tome, dijelom, i u njegovoj stalnoj zaokupljenosti komerc. problemimâ produkcija svoje kompanije. U tom smislu imao je povremenih uspjeha kod publike, osobito filmom strave Što se dogodilo s Baby Jane? (What Ever Happened to Baby Jane?, 1962) i ratnom pustolovinom Dvanaestorica žigosanih (The Dirty Dozen, 1967). Umjetnički, u tom je razdoblju iznimka upravo producentski neuspješan krim. film Grissomova banda, snimljen prema romanu J. H. Chasea.

Ostali filmovi: Cijeli svijet za otkup (World for Ransom, 1954); Jesensko lišće (Autumn Leaves, 1956); Tekstilna džungla (The Garment Jungle, 1957, suredatelj s V. Shermanom); Brežuljci gnjeva (The Angry Hills, 1959); Deset sekundi do pakla (Ten Seconds to Hell, 1959); Posljednji sumrak (The Last Sunset, 1961); Sodoma i Gomora (Sodom and Gomorrah, 1961, suredatelj sa S. Lconeom); Četvoro za Texas (4 for Texas, 1963); Tiho, tiho, Charlotte (Hush... Hush... Sweet Charlotte, 1965); Zarobljeni u pustinji (The Flight of the Phoenix, 1966); Legenda o Lylah. Clare (The Legend of Lylah Clare, 1968); Umorstvo sestre George (The Killing of Sister George, 1968); Kasno je za heroje (Too Late the Hero, 1970); Ulzanin prepad (Ulzana's Raid, 1972); Jedan vlak za dvije skitnice (Emperor of the North Pole, 1973); Zatvorski krug (The Longest Yard, 1974); Grad opasnosti (Hustle, 1975); Ultimatum — posljednja zraka sumraka (Twilight's Last Gleaming, 1977); Po zakonu i pendreku (The Choirboys, 1978); Momak iz Friscoa (The Frisco Kid, 1979); Djevojke iz Californije (Ali the Marbles, 1981).

LIT.: R. Micha, Robert Aldrich, Bruxelles 1957; B. Henstell (izdavač), Robert Aldrich, Washington 1972; R. Combs (izdavač), Robert Aldrich, London 1978; R. Roud, Cinema: A Critical Dictionary: The Major Film Makers, s.l. 1980.

N. Paj.


Citiranje:
ALDRICH, Robert. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 4.6.2020. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=77>.

kratice i simboli