WINTERS, Shelley

WINTERS, Shelley (pr. ime Shirley Schrift), am. glumica (St. Louis, Missouri, 18. VIII 1922). Već kao djevojčica nastupa u kazalištu u New Yorku, gdje kasnije polazi → Actors’ Studio. Na Broadwayu debitira 1941, a na filmu 1943 (kompanija Columbia); film. glumu usavršava kod Ch. Laughtona i M. Chekhova. Prvu zapaženiju ulogu — umorene konobarice — ostvaruje u Dvostrukom životu (1947) G. Cukora. Plavokosa, senzualna i blaga pogleda, i u idućim filmovima (npr. Mjesto pod suncem, 1951, G. Stevensa i Noć lovca, 1955, Ch. Laughtona) igra žrtve. Od kraja 50-ih godina, mnogo korpulentnija, sve češće tumači poduzetne žene (i negativke): majke Židovke, žene nečiste prošlosti, vlasnice javnih kuća i sl. (uglavnom veće epizode). Kao cijenjena epizodistica dvaput je nagrađena Oscarom: Dnevnik Ane Frank (G. Stevens, 1959) i Susret u parku (G. Green, 1965); u istoj kategoriji nominirana je za Posejdonovu avanturu (R. Neame, 1972). Do 1990. nastupila je u oko 100 filmova (često i u Evropi /posebno Italiji/), a glumila je i na televiziji. Objavila je autobiografije Shelley (1980) i Shelley II (1989), a okušala se i kao dramatičarka. Aktivna je u polit. životu.

Ostale važnije uloge: Plač grada (R. Siodmak, 1948); Veliki Gatsby (E. Nugent, 1949); Winchester 73 (A. Mann, 1950); Trčao je cijelim putem (J. Berry, 1951); Upoznajte Dannyja Wilsona (J. Pevney, 1952); Stranac je nazvao (J. Negulesco, 1952); Iznad 30. kata (R. Wise, 1954); Saskatchewan (R. Walsh, 1954); Mambo (R. Rossen, 1955); Umro sam tisuću puta (S. Heisler, 1955); Ja sam kamera (H. Cornelius, 1955); Veliki nož (R. Aldrich, 1955); Sutrašnjica bez izgleda (R. Wise, 1959); Neka mi nitko ne piše epitaf (Ph. Leacock, 1960); Mladi i svirepi (J. Frankenheimer, 1961); Lolita (S. Kubrick, 1962); Chapmanov izvještaj (G. Cukor, 1962); Balkon (J. Strick, 1963); Indiferentni (F. Maselli, 1964); Kuća ne znači dom (R. Rouse, 1964); Najveća priča ikad ispričana (G. Stevens; 1965); Pokretna meta (J. Smight, 1966); Alfie (L. Gilbert, 1966); Dobro veče, gospođo Campbell (M. Frank, 1968); Lovci na skalpove (S. Pollack, 1968); Krvava mama (R. Corman, 1970); Posljednji ratnik (C. Reed, 1970); Zaljubljeni Blume (P. Mazursky, 1973); Sljedeća stanica: Greenwich Village (P. Mazursky, 1976); Stanar (R. Polanski, 1976); Mali sasvim mali građanin (M. Monicelli, 1977); Veliko ključanje (M. Bolognini, 1977); Čarobnjak iz Lublina (M. Golan, 1978); Pasji sinovi (B. Edwards, 1981); Looping (W. Bockmayer i R. Bührmann, 1981); Nad brooklynskim mostom (M. Golan, 1984); Snaga »Delta« (M. Golan, 1986).