WALTHALL, Henry B.

WALTHALL, Henry B., am. glumac (Shelby, Alabama, 16. III 1878 — Hollywood, 17. VI 1936). Studirao pravo. Profesionalnu glum. karijeru otpočinje 1898. u New Yorku; već poč. XX st. je broadwayska zvijezda. Na filmu od 1909 (kompanija Biograph). Tipičan »protagonist-junak«, do 1915. jedan je od omiljenih glumaca D. W. Griffitha; nastupajući uz zvijezde nij. filma M. Pickford, L. Gish i B. Sweet, ističe se u filmovima U starom Kentuckyju (1909), Pippa prolazi (1909), Ramona (1910), Prijatelji (1912), Judita iz Betulije (1914), Bijeg (1914), Osvetnička savjest (1914), Dome, slatki dome (1914) i Rađanje jedne nacije (1915), gdje likom Bena Camerona, osnivača Ku-Klux-Klana, ostvaruje svoju najbolju ulogu. Nakon toga prelazi u kompaniju Essanay, gdje je — po odlasku F. X. Bushmana — neko vrijeme prva zvijezda. U 20-im godinama karijera mu opada, a od 1926. nastupa u sporednim ulogama, stekavši ugled pouzdanog epizodista.

U ranom razdoblju filma, kada je još jak utjecaj kazališta, W. je jedan od prvih glumaca koji odustaje od teatralnosti i razvija suzdržaniji, mediju primjereniji glum. stil. Tako njegove interpretacije bizarnih, često neurotičnih likova (npr. E. A. Poea u Gavranu, 1915, Ch. Brabina) svojom uvjerljivošću odskaču od standarda tog vremena.

Ostale važnije uloge: Velika ljubav (D. W. Griffith, 1918); Tri lica na istok (R. Julian, 1926); Grimizno pismo (V. Sjöström, 1926); Put za Mandalay (T. Browning, 1927); London poslije ponoći (T. Browning, 1927); Voli me i svijet je moj (E. A. Dupont, 1927); Krila (W. A. Wellman, 1927); Most u San Luis Reyu (Ch. Brabin, 1929); Abraham Lincoln (D. W. Griffith, 1930); Neobični interludij (R. Z. Leonard, 1932); Koliba u polju pamuka (M. Curtiz, 1932); Četrdesetdruga ulica (L. Bacon, 1933); Viva Villa! (J. Conway i H. Hawks, 1934); Sudac Priest (J. Ford, 1934); Priča o dva grada (J. Conway, 1935); Demonska lutka (T. Browning, 1936); Kliper za Kinu (R. Enright, 1936).