LZMK

Filmska enciklopedija

VENECIJA (Mostra Internazionale d’Arte Cinematografica di Venezia) Filmska traka traži dalje ...

VENECIJA (Mostra Internazionale d’Arte Cinematografica di Venezia), međunar. filmski festival, najstariji u svijetu: osnovan je 1932. u sklopu međunar. izložbe suvremene umjetnosti (Esposizione Biennale Internazionale d’Arte di Venezia /skraćeno: Biennale di Venezia/). Sâm Bijenale osnovan je 1895. kao stalna periodična izložba moderne lik. umjetnosti; 30-ih godina uključio je i suvremenu glazbu, klas. ples, kazalište i film. Prvi film. festival u sklopu Bijenala održan je (kao Prvi festival kinematografske umjetnosti i poezije) na inicijativu grofa Volpija di Misurata; prvi nagrađeni filmovi bili su Dajte nam slobodu (R. Clair, 1931) i Doktor Jekyll i gospodin Hyde (R. Mamoulian, 1932). God. 1934. film. festival postaje godišnji. Približavanjem rata sve više postaje sredstvo polit. propagande, što dovodi do smanjenja broja sudionikâ i pretvaranja festivala u talijansko-njem. manifestaciju (1940—42. se čak održava kao Talijansko-njemački filmski tjedan).

Obnovljen je 1946, i od tada se redovito održava (uz krizno razdoblje 1969-79, kada nije imao natjecateljski karakter), s vremenom postavši jedan od najuglednijih u svijetu. Takav ugled gradi na pažljivoj selekciji filmova i autoritetu međunar. žirija (uvedenog još 1934), biranog među najuglednijim film. stvaraocima i teoretičarima.

Festival (popularno zvan Mostra) uvijek je dodjeljivao malo nagrada; imale su različite nazive (do 1942. posebno su dodjeljivane najboljemu stranom odn. talijanskom filmu), a najcjenjenija je Zlatni lav sv. Marka, u opticaju od 1949. Danas se dodjeljuje i Velika specijalna nagrada, nagrade najboljem glumcu i glumici (tzv. Copa Volpi /po osnivaču/), Nagrada za životno djelo, te Zlatni lav (od 1987. Srebrni lav) za najbolji debitantski te eksp. film. Osim središnje Mostre (koja se održava u 2. polovici kolovoza /na mondenom otoku Lido/), festival uključuje i niz paralelnih film. programa — filmova o umjetnosti (Mostra Internazionale del Film sull’Arte), dokum. i kratkometr. filmova (Mostra Internazionale del Film Documentario e Cortometraggio), dječjih filmova (Rassegna Internazionale del Film per Ragazzi) i dr., kao i niz retrospektiva; i u ovim kategorijama gl. nagrade su Zlatni, Srebrni i Brončani lav. Uz Bijenale osnovan je i pov. arhiv suvremenih umjetnosti (Archivo Storico delle Arti Contemporanee de »La Biennale«) s vlastitim film. arhivom.

Prvi jugosl. sudionik Bijenala bio je (1934) Z. Rogoz s čehosl. filmom Ekstaza (G. Machatý, 1933), no jugosl. film pojavio se 1936. kada je O. Miletić osvojio I nagradu u kategoriji amaterskoga igr. filma (Nocturno), a M. Paspa IV nagradu u konkurenciji dokum. filma (Zagreb kao središte sporta). Na posljednjem Bijenalu za rata (1942) Brončanu medalju dobio je dokum. film poduzeća Hrvatski slikopis — Straža na Drini grupe snimateljâ.

Nakon poratne obnove festivala, jugosl. film je na njemu redovito prisutan od 1947. Najveći uspjesi postizani su u kategorijama dokum., kratkoga igr. i dječjeg filma, gdje su nagrađivani: Omladina gradi (F. Štiglic, 1946) — 1947; Kekec (J. Gale, 1951) — 1951; Između dvije prozivke (O. Gluščević, 1959) i Piko (S. Weygand, 1959) — 1960; Izgubljena olovka (F. Škubonja, 1960) i On (P. Đorđević, 1961) — 1961; Opasni put (M. Relja, 1963) — 1963; Skoplje 63 (V. Bulajić, 1964) i Sretno, Kekec! (J. Gale, 1963) — 1964; Hockey (M. Milošević, 1966) — 1966. U konkurenciji anim. filma nagrađeni su: Jaje (V. Mimica, 1959) — 1960; Mrav dobra srca (A. Marks i V. Jutriša, 1965) — 1966. Jugosl. igrani film rjeđe je prisutan u konkurenciji za nagrade; najveći uspjeh ostvario je film Sjećaš li se Dolly Bell (E. Kusturica, 1981) Zlatnim lavom za debitantsko ostvarenje iste godine, nagrade → CIDALC-a osvojili su Zaseda (Ž. Pavlović, 1969) i Majstor i Margarita (A. Petrović, 1972), dok je Lj. Samardžić za ulogu u filmu Jutro (P. Đorđević, 1967) osvojio Copa Volpi, a S. Savić Specijalno priznanje za žensku ulogu u filmu Život je lep (B. Drašković, 1985). Posebnu promociju imala je jugosl. kinematografija 1971. retrospektivom igr., dokum. i anim. filmova.

VENECIJA, MEĐUNARODNI FILMSKI FESTIVAL (gl. nagrade)

1932 (referendum publike)  
NAJZABAVNIJI FILM: Dajte nam slobodu R. Claira (Francuska)
NAJDIRLJIVIJI FILM: Grijeh Madelon Claudet E. Selwyna (SAD)
NAJORIGINALNIJI FILM: Doktor Jekyll i gospodin Hyde R. Mamouiana (SAD)
REŽIJA: Nikolaj V. Ekk (Put u život, SSSR)
GLUMAC: Fredric March (Doktor Jekyll i gospodin Hyde R. Mamouliana, SAD)
GLUMICA: Helen Hayes (Zbogom, oružje F. Borzagea. SAD)
1934  
STRANI FILM: Čovjek s Arana R. J. Flahertyja (Vel. Britanija)
TAL. FILM: Teresa Confalonieri G. Brignonea
REŽIJA: Gustav Machatý (Ekstaza), Josef Rovenský (Romanca u Tatrama), Tomaš Trnka (Oluja nad Tatrama) i Karei Plička (Zemlja pjeva) — svi Čehoslovačka
GLUMAC: Wallace Beery (Viva Villa! J. Conwaya i H. Hawksa, SAD)
GLUMICA: Katharine Hepburn (Male žene G. Cukora, SAD)
1935  
STRANI FILM: Ana Karenjina C. Browna (SAD)
TAL. FILM: Casta diva C. Gallonea
REŽIJA: King Vidor (Svadbena noć, SAD)
GLUMAC: Pierre Blanchar (Zločin i kazna P. Chénala, Francuska)
GLUMICA: Paula Wessely (Epizoda W. Reischa, Austrija)
1936  
STRANI FILM: Vladar Californije L. Trenkera (Njemačka)
TAL. FILM: Bijeli eskadron A. Genine
REŽIJA: Jacques Feyder (Herojski kermes, Francuska)
GLUMAC: Paul Muni (Louis Pasteur—spasitelj čovječanstva W. Dieterlea, SAD)
GLUMICA: Annabella (Budnost oružja M. L’Herbiera, Francuska)
1937  
STRANI FILM: Pozivnica za ples J. Duviviera (Francuska)
TAL. FILM: Scipion Afrički C. Gallonea
REŽIJA: Robert J. Flaherty i Zoltan Korda (Gonič slonova, Vel. Britanija)
GLUMAC: Emil Jannings (Vladar V. Harlana, Njemačka)
GLUMICA: Bette Davis (Obilježena L. Bacona i Kid Galahad M. Curtiza, SAD)
1938  
STRANI FILM: Olimpijada L. Riefenstahl (Njemačka)
TAL. FILM: Pilot Luciano Serra G. Alessandrinija
REŽIJA: Marcel Carné (Obala u magli, Francuska); Karl Ritter (Dopust na poštenu riječ, Njemačka)
GLUMAC: Leslie Howard (Pygmalion A. Asquitha, Vel. Britanija)
GLUMICA: Norma Shearer (Marija Antoaneta W. S. Van Dykea, SAD)
1939  
TAL. FILM: Afrička osveta G. Alessandrinija
1940  
STRANI FILM: Dunja, poštareva kći G. Ucickog (Njemačka)
TAL. FILM: Opsada Alcazara A. Genine
1941  
STRANI FILM: Ohm Krüger H. Steinhoffa (Njemačka)
TAL. FILM: Željezna kruna A. Blasettija
REŽIJA: Georg Wilhelm Pabst (Komedijaši, Njemačka)
GLUMAC: Ermete Zacconi (Don Buonaparte F. Calzavare, Italija)
GLUMICA: Luise Ullrich (Annelie J. von Bakyja, Njemačka)
1942  
STRANI FILM: Veliki kralj V. Harlana (Njemačka)
TAL. FILM: Bengazi A. Genine
GLUMAC: Fosco Giachetti (Bengazi A. Genine, Mi živi G. Alessandrinija i Pucanj iz pištolja R. Castellanija, Italija)
GLUMICA: Kristina Söderbaum (Veliki kralj i Zlatni grad V. Harlana, Njemačka)
1946 (žiri novinara)
FILM: Južnjak J. Renoira (SAD)
1947  
FILM: Štrajk K. Steklog (ČSSR)
REŽIJA: Henri-Georges Clouzot (Quai des Orfèvres, Francuska)
GLUMAC: Pierre Fresnay (Gospodin Vincent M. Clochea, Francuska)
GLUMICA: Anna Magnani (Poslanik Angelina L. Zampe, Italija)
1948  
FILM: Hamlet L. Oliviera (Vel. Britanija)
REŽIJA: Georg Wilhelm Pabst (Proces, Austrija)
GLUMAC: Ernst Deutsch (Proces G. W. Pabsta, Austrija)
GLUMICA: Jean Simmons (Hamlet L. Oliviera, Vel. Britanija)
TAL. FILM: Pod suncem Rima R. Castellanija
1949  
FILM: Manon H.-G. Clouzota (Francuska)
TAL. FILM: Nebo nad močvarom A. Genine
REŽIJA: Augusto Genina (Nebo nad močvarom, Italija)
GLUMAC: Joseph Cotten (Portret Jennie W. Dieterlea, SAD)
GLUMICA: Olivia De Havilland (Zmijsko leglo A. Litvaka, SAD)
1950  
FILM: Pravda je izvršena A. Cayattea (Francuska)
GLUMAC: Sam Jaffe (Džungla na asfaltu J. Hustona, SAD)
GLUMICA: Eleanor Parker (U kavezu J. Cromwella, SAD)
TAL. FILM: Sutra je već kasno L. Moguyja
1951  
FILM: Rašomon A. Kurosawe (Japan)
GLUMAC: Jean Gabin (Noć je moje carstvo G. Lacombea, Francuska)
GLUMICA: Vivien Leigh (Tramvaj zvan čežnja E. Kazana, SAD)
TAL. FILM: Grad se brani P. Germija
1952  
FILM: Zabranjene igre R. Clémenta (Francuska)
GLUMAC: Fredric March (Smrt trgovačkog putnika L. Benedeka, SAD)
GLUMICA: ·/.
1953  
FILM: ·/.
GLUMAC: Henri Vilbert (Odrješenje bez ispovijedi C. Autant-Laraa, Francuska)
GLUMICA: Lilli Palmer (Bračni krevet I. Reisa, SAD)
1954  
FILM: Romeo i Julija R. Castellanija (Italija/Vel. Britanija)
GLUMAC: Jean Gabin (Ne dirajte u lovu J. Beckera i Zrak Pariza M. Carnéa, Francuska)
GLUMICA: ·/.
1955  
FILM: Riječ C. Th. Dreyera (Danska)
GLUMAC: Curd Jürgens (Đavolji general H. Käutnera, SR Njemačka); Kenneth More (Duboko plavo more A. Litvaka, Vel. Britanija)
1956  
FILM: ·/.
GLUMAC: Bourvil (Bila je noć u Parizu C. Autant-Laraa, Francuska)
GLUMICA: Maria Schell (Gervaise R. Clémenta, Francuska)
1957  
FILM: Nepokoreni S. Raya (Indija)
GLUMAC: Anthony Franciosa (Šešir pun kiše F. Zinnemanna, SAD)
GLUMICA: Dzidra Ritenberg (Malva V. Brauna, SSSR)
1958  
FILM: Čovjek s rikšom H. Inagakija (Japan)
GLUMAC: Alec Guinness (Konjska gubica R. Neamea, Vel. Britanija)
GLUMICA: Sophia Loren (Crna Orhideja M. Ritta, SAD)
1959  
FILM: General Della Rovere R. Rossellinija (Italija); Veliki rat M. Monicellija (Italija)
GLUMAC: James Stewart (Anatomija jednog umorstva O. Premingera, SAD)
GLUMICA: Madeleine Robinson (Dvostruki obrtaj C. Chabrola, Francuska)
1960  
FILM: Prelaz preko Rajne A. Cayattea (Francuska)
GLUMAC: John Mills (Melodije slave R. Neamea, Vel. Britanija)
GLUMICA: Shirley MacLaine (Apartman B. Wildera, SAD)
1961  
FILM: Prošle godine u Marienbadu A. Resnaisa (Francuska)
GLUMAC: Toshiro Mifune (Tjelesna staža A. Kurosawe, Japan)
GLUMICA: Suzanne Flon (Ne ubij! C. Autant-Laraa, Francuska/SFRJ)
1962  
FILM: Ivanovo djetinjstvo A. A. Tarkovskog (SSSR); Obiteljska kronika V. Zurlinija (Italija)
GLUMAC: Burt Lancaster (Ptičar iz Alcatraza J. Frankenheimera, SAD)
GLUMICA: Emmanuèle Riva (Thérèse Desqueyroux G. Franjua, Francuska)
1963  
FILM: Ruke nad gradom F. Rosija (Italija)
GLUMAC: Albert Finney (Tom Jones T. Richardsona, Vel. Britanija)
GLUMICA: Delphine Seyrig (Muriel A. Resnaisa, Francuska)
1964  
FILM: Crvena pustinja M. Antonionija (Italija)
GLUMAC: Tom Courtenay (Rafali u zoru J. Loseyja, Vel. Britanija)
GLUMICA: Harriet Andersson (Voljeti J. Donnera, Švedska)
1965  
FILM: Drage zvijezde Velikog medvjeda L. Viscontija (Italija)
GLUMAC: Toshiro Mifune (Riđobradi A. Kurosawe, Japan)
GLUMICA: Annie Girardot (Tri sobe na Manhattanu M. Carnéa, Francuska)
1966  
FILM: Bitka za Alžir G. Pontecorva (Italija)
GLUMAC: Jacques Perrin (Prepolovljen čovjek V. De Sete /Italija/ i Traženje A. Fonsa /Španjolska/)
GLUMICA: Natalija Arinbasarova (Prvi učitelj A. S. Mihalkova-Končalovskog, SSSR)
1967  
FILM: Ljepotica dana L. Buñuela (Francuska)
GLUMAC: Ljubiša Samardžić (Jutro P. Đorđevića, SFRJ)
GLUMICA: Shirley Knight (Holandez A. Harveyja, Vel. Britanija)
1968  
FILM: Artisti u cirkuskom šatoru — zbunjeni A. Klugea (SR Njemačka)
GLUMAC: John Marley (Lica J. Cassavettesa, SAD)
GLUMICA: Laura Betti (Teorema P. P. Pasolinija, Italija)
1980  
FILM: Atlantic City L. Mallea (Kanada); Aleksandar Veliki Th. Angelopoulosa (Grčka)
1981  
FILM: Olovno vrijeme M. von Trotta (SR Njemačka)
1982  
FILM: Stanje stvari W. Wendersa (SR Njemačka)
1983  
FILM: Carmen J.-L. Godarda (Francuska)
GLUMAC: Matthew Modine, Michael Wright, Mitchell Lichtenstein, David Alan Grier, Guy Boyd, George Dzundza i Albert Macklin (Streamers R. Altmana, SAD)
GLUMICA: Darling Legitimus (Ulica crnih kućeraka E. Palcy, Francuska/Martinique)
1984  
FILM: Godina mirnog sunca K. Zanussija (Poljska)
GLUMAC: Nasseruddin Shah (Paar G. Ghosha, Indija)
GLUMICA: Pascale Ogier (Noći punog mjeseca É. Rohmera, Francuska)
1985  
FILM: Bez krova i zakona A. Varda (Francuska)
GLUMAC: Gérard Depardieu (Policija M. Pialata, Francuska)
GLUMICA: ·/.
1986  
FILM: Zelena zraka É. Rohmera (Francuska)
GLUMAC: Carlo Delle Piane (Božićni dar P. Avatija, Italija)
GLUMICA: Valeria Golino (Ljubavna priča F. Masellija, Italija)
1987  
FILM: Doviđenja, djeco L. Mallea (Francuska)
GLUMAC: James Wilby i Hugh Grant (Maurice J. Ivoryja, Vel. Britanija)
GLUMICA: Kang Soo-yeon (Sibajî Kwon-Teak Ima, Juž. Koreja)
1988  
FILM: Legenda o svetom pijancu E. Olmija (Italija)
GLUMAC: Don Ameche i Joe Montegna (Stvari se mijenjaju D. Mameta, SAD)
GLUMICA: Isabelle Huppert (Ženski poslovi C. Chabrola, Francuska); Shirley MacLaine (Madame Sousatzka J. Schlesingera, SAD)
1989  
FILM: Grad žalosti Hou Hsiao-hsiena (Tajvan)
GLUMAC: Marcello Mastroianni i Massimo Troisi (Koliko je sati? E. Scole, Italija)
GLUMICA: Peggy Ashcroft i Geraldine James (Bila je odsutna P. Halla, Vel. Britanija)

 

V. Maj.


Citiranje:
VENECIJA (Mostra Internazionale d’Arte Cinematografica di Venezia). Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 10.7.2020. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=5391>.

kratice i simboli