LZMK

Filmska enciklopedija

ULMER, Edgar Georg(e) Filmska traka traži dalje ...

ULMER, Edgar Georg(e), am. redatelj austrijskožid. podrijetla (Beč, 17. IX 1904 — Woodland Hills, California, 30. IX 1972). Studirao arhitekturu i filozofiju u Beču, istodobno radeći kao glumac i asistent scenografa u bečkom Burgtheateru; kasnije je bio scenograf i asistent režije M. Reinhardta u Theateru in der Josefstadt, te u filmovima kompanije Decla. God. 1923. odlazi u SAD, gdje radi kao scenograf na Broadwayu i u Hollywoodu (Universal). Po povratku (1925) u Berlin, asistent je F. W. Murnaua u njegovim najpoznatijim ekspresionističkim filmovima Posljednji čovjek (1924) i Faust (1926) (kasnije i u Zori, 1927). Kao redatelj debitira istaknutim dokum. filmom Ljudi u nedjelju (Menschen am Sonntag, 1929, sa R. Siodmakom), na kojem surađuju još B. Wilder, F. Zinnemann i C. Siodmak. Iduće godine definitivno odlazi u Hollywood, gdje 1933. otpočinje plodnu red. karijeru — jednu od najosebujnijih i najpotcjenjenijih u am. filmu (po njegovim tvrdnjama 128 filmova, od kojih se u filmografijama najčešće pojavljuje tek oko 40). Često radeći na osnovi »nepodnošljivo« loših scenarija (što je nadograđivao iznimno rafiniranim vizualnim stilom) i sa skromnim budžetima za → B-filmove, prinuđen je snimati čak i filmove za am. manjine (npr. na ukr. jeziku i jidišu, za crnce). Svoje najuspjelije ostvarenje, jedan od klas. filmova strave Crna mačka (The Black Cat, 1934) prema E. A. Poeu, režira već na sâmom početku am. karijere. Najveće komerc. uspjehe postiže tek sredinom 40-ih godina melodramom Tajna njene sestre (Her Sister’s Secret, 1946) i muz. spektaklom Carnegie Hall (1947), u kojem se pojavljuju vodeći muzičari razdoblja A. Rubinstein, J. Heifetz, L. Stokowski i dr. Od ostalih njegovih filmova kritika ističe sljedeće: Modrobradi (Bluebeard, 1944) o »legendarnom« ženoubojici (J. Carradine); Čudna iluzija (Strange Illusion, 1945), psihol. dramu s elementima oniričkoga i nadnaravnoga; Zaobilazni put (Detour, 1946), melodramski thriller, danas kult-film; Nemilosrdno (Ruthless, 1948) o karijeristu (Z. Scott) koji uspon gradi na osvajanju ženâ; Gola zora (The Naked Dawn, 1954), vestern; Umorstva su moj fah (Murder Is My Beat, 1955), kriminalistički. Pedesetih i 60-ih godina režira i u Italiji, Španjolskoj, SR Njemačkoj i Meksiku. Bavio se i scenaristikom za dr. redatelje. Povukao se 1965.

Za Ulmera su se prvi zainteresirali franc. autorski kritičari oko časopisa »Cahiers du Cinéma«, revaloriziravši njegov dotad zanemarivani opus i proglasivši ga »autorom«; J.-L. Godard odao mu je hommage na špici svog filma Detektiv (1985).

Ostali važniji filmovi: Otok zaboravljenih grijeha (Isle of Forgotten Sins, 1943); Supruga grofa Monte Crista (The Wife of Monte Cristo, 1946); Neobična žena (The Strange Woman, 1946); Djeca u Bagdadu (Babes in Bagdad, 1952); Kći doktora Jekylla (The Daughter of Dr. Jekyll, 1957); Hanibal (Hannibal/Annibale, 1959); Antinea (Antinea, l’amante della città sepolta, 1961, sa G. Masinijem /film je započeo F. Borzage/).

LIT.: J. Belton, The Hollywood Professionals (vol. 3), New York 1974.

Dr. Je.


Citiranje:
ULMER, Edgar Georg(e). Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 22.1.2022. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=5316>.

kratice i simboli