LZMK

Filmska enciklopedija

TOBIS Filmska traka traži dalje ...

TOBIS (akr. od Tonbild Syndikat AG), njem. proizvodno društvo osnovano od švic. poduzeća Triergon-Musik-AG — vlasnika patentnih prava za zv. snimanje izumiteljâ Vogta, Masollea i Engela; veći dio kapitala potjecao je izvan Njemačke. Prvi rukovoditelj Tobisa bio je njem. skladatelj Guido Bagier, koji je znatno utjecao na razvitak zv. filma u praktičnom i teorijskom smislu. God. 1929. T. se udružio s grupacijom Klangfilm (AEG, Siemens i Polyphone) i otvorio ured u Amsterdamu; Klangfilm je preuzeo proizvodnju, a T. distribuciju. Prvi cjelovečernji igr. film Melodija svijeta W. Ruttmanna proizveden je 1928. Novo poduzeće ubrzo se sukobilo s am. konkurencijom na evr. tržištu oko pravâ za snimanje zv. filmova; pariška konferencija o zv. filmu 1930. odredila je da znatan dio evr. tržišta preuzme baš Tobis-Klangfilm. Franc. ispostava tvrtke Films Sonores Tobis angažirala je brojne poznate redatelje, tako i R. Claira koji je s Tobisom surađivao do 1931, kada je njegov film Dajte nam slobodu zbog naprednih ideja bio žestoko napadan u Njemačkoj. T. je podružnicu (Wembley Studios) imao i u Vel. Britaniji; ondje je proizveden zapaženi film Grad pjesme (C. Gallone, 1931) u 3 jezične verzije. U Njemačkoj T. ubrzo postaje gl. konkurent UFA-i. God. 1933. osnovana je podružnica Tobis Rota AG, koja je iznajmljivala studije, laboratorije i tehniku dr. kompanijama koje su snimale zv. filmove. Iste godine osnovana je i distributerska tvrtka Tobis Europa, nastala iz jezgre starog Südfilma AG. Potkraj 1936. T. se sastojao odproizvodnih organizacija Tobis Rota, Tobis Syndikat i Tobis Magnum, distributerske Tobis Europa i eksportne Tobis Cinema; na taj je način postao iznimno značajna i utjecajna grupacija u okviru njem. filmske industrije. Država je 1937, na inicijativu ministra propagande J. Goebbelsa, putem jedne novoosnovane privatne kompanije pokupovala većinu Tobisovih dionica i na taj način stekla kontrolu nad cijelim poduzećem. Uslijedila je reorganizacija, pa su scenar., glum. i reklamni odjel dobili jednoga zajedničkog rukovoditelja, a smanjena je i proizvodnja. Takva strogo nadzirana i umanjena produkcija rezultirala je i pojedinim vrlo zapaženim propagandnim ostvarenjima (npr. dokum. film Olimpijada, 1938, L. Riefenstahl. i igr. film Ohm Krüger, 1941, H. Steinhoffa). Nakon propasti Trećeg Reicha (1945) T. je ukinut.

Vr. V.


Citiranje:
TOBIS. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 10.7.2020. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=5198>.

kratice i simboli