STURGES, Preston

STURGES, Preston (pr. ime Edmund P. Biden), am. redatelj, scenarist, producent i dramatičar (Chicago, 29. VIII 1898 — New York, 5. VIII 1959). Iz ugledne obitelji (majka mu je bila prijateljica i biografkinja I. Duncan), školovao se u Evropi. Po povratku radi u kozmetičkoj tvrtki svoje majke, potom kao avijatičar služi u I svj. ratu. Nakon rata pokušava živjeti kao pronalazač, a pokazuje i sve veće zanimanje za kazalište (kamo ga uvodi I. Duncan). Krajem 20-ih godina počinje pisati za kazalište — uglavnom komedije, i već drugom postiže velik uspjeh na Broadwayu; J. M. Stahl prema njoj 1931. režira film Dosljedno nečasno, a M. Frank i N. Panama 1951. remake. Film. karijeru počinje 1930. kao dijalogist. Nakon nekoliko neuspjeha njegovih komada na Broadwayu, 1933. seli u Hollywood, gdje je scenarist za Paramount i Universal. Za svoj red. debi, satiru na polit. život u SAD Veliki McGinty (The Great McGinty, 1940), osvaja Oscar za scenarij. Idućih godina profilira se kao jedan od najosebujnijih i najintrigantnijih am. sineasta, autor koji svojim komedijama (ponekad i na rubu tragedije) na često vrlo bizaran način, suptilnim, uznemirujućim humorom, izvrgava podsmijehu neke od građanskih vrijednosti Amerike i Hollywooda: odnose među spolovima, brak i moral uopće. Ističu se: Lady Eve (The Lady Eve, 1941), gdje oca i kćer — prevarante (Ch. Coburn i B. Stanwyck) nadmudri zapravo naivni bogataš (H. Fonda); Sullivanova putovanja (Sullivan’s Travels, 1941) o hollywoodskom redatelju komedija (J. McCrea) koji kreće u potragu za »pravim životom« da bi režirao soc. dramu; filmovi s tada iznimno popularnim komičarem E. Brackenom Čudo u Morgan’s Creeku (The Miracle of Morgan’s Creek, 1943) o priprostom mladiću natjeranom da pomaže djevojci ostaloj u drugom stanju s vojnikom u prolazu, gdje na rijetko drastičan način razobličuje lažni moral am. provincije, i Pozdrav osvajaču (Hail the Conquering Hero, 1944), gdje građani zabitnog mjesta pozdravljaju kao junaka mladića otpuštenog iz vojske kao nesposobnog. Njima stječe ugled najistaknutijeg predstavnika hollywoodske komedije 40-ih godina. God. 1945. napušta Paramount i udružuje se sa H. Hughesom, što predstavlja početak njegova kreativnog pada. Iduća 3 filma sâm i producira; među njima se ističe samo Nevjerno tvoja (Unfaithfully Yours, 1948 /remake 1984. snima H. ZieffT) o dirigentu (R. Harrison) uvjerenom da mu je supruga nevjerna, koji za koncerta — dirigirajući Rossinija, Wagnera i Čajkovskog — inspiriran glazbom zamišlja 3 različite (ali uvijek drastične) verzije svog obračuna s njom. Razišavši se s Hughesom, 1950. odlazi u dobrovoljno izgnanstvo uz Francusku, gdje režira svoj posljednji film Bilježnica majora Thompsona (Les carnets de Major Thompson, 1955). Sudjelovao je u produkciji filma Oženih se vješticom (R. Clair, 1942), a glumio u Ritmu posutom zvijezdama (1942) G. Marshalla.

Ostali filmovi (kao redatelj): Božić u srpnju (Christmas in July, 1940); Priča iz Palm Beacha (The Palm Beach Story, 1942); Veliki trenutak (The Great Moment, 1945); Luda srijeda (Mad Wednesday/The Sin of Harrold Diddlebock, 1947); Lijepa plavuša iz Bashful Benda (The Beautiful Blonde from Bashful Bend, 1949).

Važniji filmovi (kao /ko/scenarist): Moć i slava (W. K. Howard, 1933); Imitacija života (J. M. Stahl, 1934, bez potpisa); Mi ponovno živimo (R. Mamoulian, 1934); Dobra vila (W. Wyler, 1935); Diamond Jim (A. E. Sutherland, 1935); Jednostavan život (M. Leisen, 1937); Luka sedam mora (J. Whale, 1938); Kad bih bio kralj (F. Lloyd, 1938); Sjeti se noći (M. Leisen, 1940); Ptice i pčele (N. Taurog, 1956); Rock-a-Bye Baby (F. Tashlin, 1958).

LIT.: J. Curtis, Between Flops: A Biography of Preston Sturges, New York/London 1982; A. W. Hogdkinson, The American Comedy of Preston Sturges, Boston 1982.