SMITH, Maggie

SMITH, Maggie, brit. filmska, kazališna i tv-glumica (Ilford, 28. XII 1934). Kći patologa, nakon studija glume u Oxfordu karijeru uspješno otpočinje u kazalištu. U Londonu debitira 1952, a na Broadwayu 1956 — uglavnom u komičnim ulogama, pa je kritika smatra »najvećom engleskom komičarkom«. Na filmu se prvi put pojavljuje 1958 (Ne možeš otići nikuda S. Holta), a prvi je put zapažena 1963 (»Vip« A. Asquitha). Najveće uspjehe ostvaruje u drugoj polovici 60-ih te 70-ih godina. Za ulogu autoritarne šk. učiteljice u Uzoru gospođice Jean Brodie (R. Neame, 1969) nagrađena je Oscarom i nagradom Britanske filmske akademije, nominaciju za Oscar stječe gl. likom vitalne i ekscentrične starije žene u pustolovnoj komediji Putovanje s mojom tetom (G. Cukor, 1972), a Oscar za epizodu dobiva za ulogu profesionalno i privatno rezignirane glumice u Apartmanu hotela California (H. Ross, 1978). Mršava, blijeda i pjegava, otada sve češće igra sporedne uloge. Ipak, za lik tete-usidjelice u Sobi s pogledom (J. Ivory, 1986) nagrađena je nagradom Britanske filmske akademije za gl. ulogu, a vrlo je uspjela i sl. kreacija u Samotnim strastima Judith Hearne (J. Clayton, 1988). Nastupa i na televiziji.

Njezin prvi suprug Robert Stephens poznati je brit. glumac.

Ostale važnije uloge: Žderačica (J. Clayton, 1964); Za ljubav i slobodu (J. Cardiff i J. Ford, 1965); Vrč meda (J. L. Mankiewicz, 1967); Vrući milijuni (E. Till, 1968); Oh, kakav divan rat! (R. Attenborough, 1969); Ljubav i patnja, i cijelo to smeće (A. J. Pakula, 1972); Poziv na večeru s ubojstvom (R. Moore, 1976); Smrt na Nilu (J. Guillermin, 1978); Kvartet (J. Ivory, 1980); Sudar Titana (D. Davis, 1981); Zlo pod suncem (G. Hamilton, 1981); Ménage à trois (B. Forbes, 1982); Zaljubljena Lily (K. Makk, 1985).