LZMK

Filmska enciklopedija

SCHLESINGER, John Filmska traka traži dalje ...

SCHLESINGER, John, brit. redatelj i glumac (London, 16. II 1926). Sin pedijatra, nakon služenja u II svj. ratu (kada je kao glumac zabavljao jedinice) glumi u studentskim predstavama u Oxfordu. Kaz. glumac 50-ih godina, povremeno nastupa i na filmu (npr. Oh, Rosalinda!, 1955, i Bitka na La Plati, 1956, M. Powella i E. Pressburgera). Nakon više amat. filmova, 1957. postaje tv-redatelj na BBC-ju, gdje režira dokum. programe i nekoliko epizoda serije Hrabre godine (o W. Churchillu). Međunar. pozornost svraća realist. socijalnom studijom na tragu → Free Cinema Kolodvor (Terminus, 1961, i scenarist) o londonskoj Waterloo Station, za koju je nagrađen I nagradom za dokum. film na festivalu u Veneciji. Na igr. filmu debitira 1962. realist. prikazom teškoća mladoga bračnog para (A. Bates i J. Ritchie) I to se zove ljubav (A Kind of Loving). Slijede još 2 filma tematike karakteristične za brit. socijalni realizam (kojima se proslavlja J. Christie): Lažov Billy (Billy Liar, 1963) o mladiću (T. Courtney) koji ne uspijeva smoći snage da ode iz učmaloga provincijskog mjesta i Darling (1965, nominacija za Oscar za najbolji film i režiju) o emocionalnom i moralnom slomu žene koja teži društv. usponu u atmosferi tzv. swinging Londona. Nakon neinspirirane ekranizacije romana Th. Hardyja Daleko od razuzdane gomile (Far from the Madding Crowd, 1967), koja pokazuje porast njegovih ambicija, u SAD realizira Ponoćnog kauboja (Midnight Cowboy, 1969, Oscar za najbolji film i režiju, nagrada Britanske filmske akademije za najbolji film i režiju /i koproducent/), mozaičnu priču soc. tematike o newyorškim marginalcima (D. Hoffman i J. Voight), kojom stječe svjetski ugled; u tom se filmu najmanje zapažaju Schlesingerovi karakteristični nedostaci: isforsirani pesimizam te mizanscenske i montažne nezgrapnosti. Nov uspjeh ostvaruje psihol. filmom Nedjelja, krvava nedjelja (Sunday Bloody Sunday, 1971, nagrada Britanske filmske akademije za najbolji film i režiju, nominacija za Oscar za režiju), u kojem razotkriva naličje društv. morala kroz bizarnu priču o bračnom paru (P. Finch i G. Jackson) koji »dijeli« istog ljubavnika. Nakon ambiciozne, od kritike potcijenjene i komercijalno neuspješne ekranizacije romana N. Westa Sjaj i bijeda Hollywooda (The Day of the Locust, 1975), sumorne priče o »tamnoj strani« Hollywooda 30-ih godina, režira komercijalno mnogo uspješnijeg Maratonca (The Marathon Man, 1976), thriller o zavjeri bivših nacista. Od projekata iz 80-ih godina izdvaja se Madame Sousatzka (1988), s upečatljivim likom učiteljice klavira (Sh. MacLaine), nagrađivan u Veneciji. I dalje režira i za televiziju (npr. tv-film Englez na drugoj strani — An Englishman Abroad, 1983, o sovj. špijunu Burgessu). Povremeno režira i dramska djela te opere.

Schlesingerovi filmovi otkrivaju serioznoga, no ne odveć nadarenog redatelja, ali s izraženim osjećajem za tematske trendove u komerc. produkciji te vještim odabirom i vođenjem glumaca.

Ostali igr. filmovi: Jenki (Yanks, 1979); Poludjeli autoput (Honky Tonk Freeway, 1981); Sokol i snjegović (The Falcon and the Snowman, 1985); Vjernici/Fanatici zla (The Believers, 1987); Pacific Heights (1990).

LIT.: N. J. Brooker, John Schlesinger: A Guide to References and Resources, Boston 1978.

B. Vid.


Citiranje:
SCHLESINGER, John. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 12.7.2020. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=4640>.

kratice i simboli