SAVEZ FILMSKIH RADNIKA JUGOSLAVIJE

SAVEZ FILMSKIH RADNIKA JUGOSLAVIJE, staleška organizacija osnovana 5. III 1950. u Beogradu, s ciljem »... da doprinese daljem razvitku filmske umetnosti, u prvom redu tim što će svojom aktivnošću podizati inicijativu i smisao za filmsko stvaralaštvo«. U sklopu decentralizacije i reorganizacije jugosl. kinematografije (započete 1950), film. radnici su prestali biti stalno zaposleni (odn. namještenici film. poduzećâ) i suočili se — prihvativši status → slobodnih filmskih radnika (koji s producentom sklapaju poseban ugovor za rad na pojedinom filmu) — s posve novom statusnom i radnom situacijom, koja je izazvala potrebu da se posebno organiziraju. Ta potreba zadovoljena je osnivanjem republičkih (kasnije i pokrajinskih), a napokon i Saveza filmskih radnika Jugoslavije, koji je sjedinjavao film. radnike u slobodnom statusu (u prvom redu one koji se tretiraju kao autori ili njihovi neposredni suradnici: redatelji, snimatelji, scenografi, montažeri i dr.). S. je od 1951. radio na reguliranju soc. i zdravstvenog osiguranja slobodnih film. radnika, zaštiti autorskih prava, uređivanju ugovornih odnosa s producentima i sl.; također, S. je — zastupajući njihove interese — sudjelovao u rješavanju tekućih organizacijskih i umj. problema jugosl. kinematografije, održavao veze sa sl. staleškim i stručnim organizacijama u zemlji i svijetu, te koordinirao rad rep. i pokr. udruženja i društava film. radnika. Po osnivanju, S. su činili: Udruženje filmskih radnika Bosne i Hercegovine, Udruženje filmskih radnika Crne Gore, Društvo filmskih radnika Hrvatske, Društvo na filmskite rabotnici na Makedonija, Društvo slovenskih filmskih delavcev te Udruženje filmskih umetnika Srbije i Udruženje filmskih umetničkih saradnika Srbije. Poslije su, s potrebama prakse, struktura i nazivi rep. udruženja i društava mijenjani, dok su 70-ih godina osnovani još Udruženje filmskih radnika Vojvodine (1971) i Udruženje filmskih i TV-radnika SAP Kosova (1973). Prvih 20 godina postojanja S. je okupljao isključivo slobodne (naziv je kasnije izmijenjen u samostalne) film. radnike. U skladu s realnim potrebama, posebno s razvojem televizije, stvorena je mogućnost da članovi društava i udruženja postanu i film. radnici u stalnomu radnom odnosu, kao i film. radnici iz film. proizvodnje na televiziji. U okviru Saveza djeluje, s povremenim prekidima, i Savez filmskih kritičara Jugoslavije. Na VII kongresu filmskih radnika Jugoslavije (20/21. III 1971. u Kranju) S. je prestao postojati, a osnovana je Konferencija filmskih radnika Jugoslavije, dobrovoljna organizacija rep. i pokr. udruženja i društava film. radnika, koja »... koordinira rad republičkih i pokrajinskih udruženja i društava profesionalnih filmskih radnika, koji su učlanjeni u Konferenciju na onim pitanjima koja su zajednička za sve nacionalne kinematografije; b) da obavlja sve one poslove, koje u njenu kompetenciju sporazumno prenesu sva učlanjena udruženja i društva profesionalnih filmskih radnika«. Sjedište je, za svake 2 godine unaprijed, određivala Konferencija, s tim da ono u 2 uzastopna mandata ne može biti u istoj republici ili pokrajini. Na VIII kongresu (18-20. IV 1974. u Zagrebu) Konferencija je ukinuta, a ponovno je osnovan Savez filmskih radnika Jugoslavije; njegovi su organi Izvršni odbor, Sekretarijat i Nadzorni odbor. Sjedište je prenijeto u Zagreb, od 1978. u Skoplje, od 1981. u Novi Sad, a od 1983. u Sarajevo. Na X kongresu (13-15. XII 1985. u Budvi) usvojene su izmjene Statuta, kojima se mandat predsjedništva produžuje na 2 godine, a sjedište ustaljuje u Beogradu (u prostorijama poslovne zajednice Jugoslavija film). Zbog kontinuiteta, kao i veće operativnosti rada predsjedništva i cjelokupnog Saveza, uvedena je i funkcija poslovnog sekretara Saveza.