LZMK

Filmska enciklopedija

SANDERS, George Filmska traka traži dalje ...

SANDERS, George, am. glumac englesko-rus. podrijetla (Petrograd /danas Lenjingrad/, 3. VII 1906 — Barcelona, 25. IV 1972). Sin Rusa (tvorničara užadi) i Engleskinje, koji su nakon oktobarske revolucije emigrirali u Vel. Britaniju. Isprva radi u tekstilnoj industriji, pa u trgovini duhanom (u Juž. Africi) koja je propala za velike ekon. krize. Glumu uči u Londonu, u kazalištu nastupa kao alternacija N. Cowarda, a na filmu debitira 1935; prvi am. film snima 1936 (Lloydovi iz Londona H. Kinga), a pred početak II svj. rata definitivno iseljava u SAD. Pojave i nastupa koji su nenadmašen spoj superiornosti, snobovske (»po potrebi«) uglađenosti i nonšalancije, te ciničnosti, odsutnosti moralnih normi ili prezira prema njima, kadikad i bešćutnosti, u Hollywoodu poč. rata tumači uglavnom špijune i gestapovce. Popularnost, međutim, postiže serijama Svetac (→ saint, the) i Sokol (→ falcon, the /u kojoj ga je zamijenio T. Conway/) — likovima detektiva koji nisu baš uvjereni u pravu svrhu svog djelovanja, čime postaje preteča → Jamesa Bonda. Stvoreni tip, neovisno o pozitivnijim ili negativnijim značajkama pojedinih likova, održava do kraja karijere: od ucjenjivača u Rebecci (1940) A. Hitchcocka do špijuna, homoseksualca i transvestita u Kremaljskom pismu (1970) J. Hustona. Njegovom najuspjelijom ulogom smatra se ona kaz. kritičara, sarkastičnog promatrača tog miljea u filmu Sve o Evi (1950) J. L. Mankiewicza, za koju je nagrađen Oscarom za epizodu. Upravo otada počinje dobivati sve beznačajnije uloge — uglavnom nitkova, i izvan za nj najprispodobivijega građanskog okoliša. Veću pažnju izaziva tek interpretacijom supruga čiji se brak našao u krizi u Putovanju u Italiju (1953) R. Rossellinija, uz I. Bergman. Usprkos opadanju karijere, i dalje često glumi, pa i na televiziji (npr. tv-serija George Sanders Mystery Theatre). Nastupio je u 96 filmova (od toga oko 25 britanskih). Objavio je autobiografiju Memoari profesionalnog neotesanca (Memoirs of a Professional Cad, 1960). Počinio je samoubojstvo, ostavivši pismo u kojem odluku komentira u svom stilu (»nepodnošljiva dosadnost življenja«).

I njegov brat Tom Conway bio je film. glumac.

Ostale važnije uloge: Brod robova (T. Garnett, 1937); Četiri čovjeka i propovjednik (J. Ford, 1938); Priznanja nacističkog špijuna (A. Litvak, 1939); Bolničarka Edith Cavell (H. Wilcox, 1939); Zeleni pakao (J. Whale, 1940); Strani dopisnik (A. Hitchcock, 1940); Lav na čovjeka (F. Lang, 1941); Zalazak sunca (H. Hathaway, 1941); Sin bijesa (J. Cromwell, 1942); Njen papirnati ljubavnik (G. Cukor, 1942); Crni labud (H. King, 1942); Ova zemlja je moja (J. Renoir, 1943); Mjesec i šestoparac (A. Lewin, 1943); Ljetna oluja (D. Sirk, 1944); Stanar (J. Brahm, 1944); Trg mamurluka (J. Brahm, 1945); Slika Doriana Graya (A. Lewin, 1945); Neobična žena (E. G. Ulmer, 1946); Skandal u Parizu (D. Sirk, 1946); Namamljena (D. Sirk, 1947); Povjerljivi poslovi Bel Amija (A. Lewin, 1947); Duh i gospođa Muir (J. L. Mankiewicz); Zauvijek Amber (O. Preminger, 1947); Lepeza lady Windermere (O. Preminger, 1949); Samson i Dalila (C. B. De Mille, 1949); Lagan dodir (R. Brooks, 1951); Ivanhoe (R. Thorpe, 1952); Zadatak u Parizu (R. Parrish, 1952); Križari kralja Rikarda (D. Butler, 1954); Mjesečeva flota/Gusari iz Moonfleeta (F. Lang, 1955); Kraljev lopov (R. Z. Leonard, 1955); Dok grad spava (F. Lang, 1956); Salamon i kraljica od Sabe (K. Vidor, 1959); Potraga za brodolomcima (R. Stevenson, 1961); Pucanj u tami (B. Edwards, 1964); Ljubavne avanture Moll Flanders (T. Young, 1965); Quillerov izvještaj (M. Anderson, 1966); Stoj, pucat ću! (B. Kulik, 1967).

An.Pet.


Citiranje:
SANDERS, George. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 15.7.2020. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=4579>.

kratice i simboli