REINIGER, Lotte

traži dalje ...

REINIGER, Lotte, njemačka animatorica i redateljica (Berlin, 2. VI 1899 — Dettenhausen, 22. VI 1981). Učenica M. Reinhardta, već u mladosti oduševljava se tehnikom tzv. kineskih sjenki ili animiranih silueta (Silhouettenfilm), te 1916. objavljuje prvu knjigu »umjetničkih silueta«. Surađujući sa R. Glieseom i P. Wegenerom, za film Lovac štakorâ iz Hamelina (1918) kreira anim. sekvencu životinja koje uče hodati i letjeti. Svoju tehniku istražuje i usavršava 20-ih godina, da bi 1926 — nakon 3 godine rada — realizirala dugometr. bajku (iz 1001 noći) Pustolovine princa Ahmeda (Die Abenteuer des Prinzen Achmed); slijede Doktor Dolittle i njegove životinje (Doktor Dolittle und seine Tiere, 1928) i Harlekin (1931). Inspirirajući se crtežima Carana d'Achea i orijentalnim minijaturama, R. likove, ambijente i predmete svodi na crne ili sive siluete jasno ocrtane na svjetlijoj pozadini, te ih onda animira tehnikom »sličicu po sličicu«. Njeni filmovi ubrzo postižu svjetski uspjeh (J. Renoir je naziva »majstorom sjenki«, B. Balázs njena djela smatra »apsolutnim filmom«). Kasnije radi i u Italiji, Vel. Britaniji i Francuskoj; za igrani film Don Quijote (G. W. Pabst, 1933) kreira sekvencu sa sjenkama, a za Marseljezu (J. Renoir, 1938) sekvencu iz teatra sjenki. Od brojnih samostalnih projekata u kojima primjenjuje tu tehniku ističu se: Deset minuta Mozarta (Zehn Minuten Mozart, 1930), Sissi (1932), Carmen (1933), Ukradeno srce (Das gestohlene Herz, 1934), Papageno (1935), Galathea (1935), Kraljev doručak (The King's Breakfast, 1936), Maryn rođendan (Mary's Birthday, 1951), Aladdin (1953), Čarobni konj (The Magic Horse, 1953), Tri želje (The Three Wishes, 1954), Skakavac i mrav (The Grasshopper and the Ant, 1954), Trnoružica (The Sleeping Beauty, 1954), Ivica i Marica (Hansel und Gretl, 1955), Palčica (Thumbelina, 1955), Jack i čarobni grah (Jack and the Beanstalk, 1955), Zvijezda Betlehema (The Star of Bethlehem, 1956), Šareni svirač iz Hamelina (The Pied Piper of Hamelin, 1960), Princ-žabac (The Frog Prince, 1961), Pepeljuga (Cinderella, 1963) i dr. Za film Hrabri krojačić (The Gallant Little Tailor, 1954) nagrađena je na festivalu u Veneciji, dok svoj posljednji značajni film Aucassin i Nicolette (Aucassin et Nicolette, 1976) realizira za National Film Board of Canada. Radila je i za televiziju (posebno u Vel. Britaniji). Objavila je knjigu Kazalište sjenki i film sjenki (Shadow Theatre and Shadow Films, 1970).

Međunar. prvak tehnike anim. sjenki, R. je na neki način i njezin zarobljenik, jer se nikad nije bitnije pomakla iz njenih okvira; kad se gledaju u nizu, njeni filmovi ostavljaju dojam monotonije i (briljantnog) ponavljanja.

LIT.: G. Rondolino, Lotte Reiniger, Torino 1982.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.

Citiranje:

REINIGER, Lotte. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 25.4.2024. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/4364>.