REDGRAVE, Michael

traži dalje ...

REDGRAVE, Michael, brit. filmski, kazališni i tv-glumac, kaz. redatelj i pisac (Bristol, 20. III 1908 — London, 2. III 1985). Otac (iz braka s glumicom Rachel Kempson) → Vanesse R. i → Lynn R., na čelu glum. obitelji koja je — uz Millsove — u Vel. Britaniji postala svojevrsnom institucijom; dok Millsovi reprezentiraju nižu srednju klasu, Redgraveovi su predstavnici više, čak aristokracije. Studirao u Cambridgeu, potom neko vrijeme radio kao nastavnik i novinar. Glum. karijeru otpočinje 1934. u kazalištu (u Liverpoolu), a već 1936. angažiran je u londonskom Old Vicu; postupno se specijalizira za karakterne uloge klas. repertoara (npr. Hamlet i Macbeth), svrstavši se među vodeće kaz. glumce Vel. Britanije — odmah uz »veliku trojku« (Olivier, Gielgud, Richardson). Nastupa i na Broadwayu (1948. i 1961), a uspješan je i kao kaz. redatelj i producent. Na filmu zapaženo debitira ulogom neozbiljnog mladića koji se našao usred špijunske afere u Gospođi koja nestaje (1938) A. Hitchcocka, a potvrđuje se sa 3 filma C. Reeda (Penjući se visoko i Zvijezde gledaju s neba, oba 1939, te Kipps, 1941). I na filmu tumači uglavnom karakterne uloge u kojima do izražaja dolazi njegov izgled ozbiljnoga, pristaloga i uglađenoga engl. džentlmena. Vrhunce film. karijere dostiže 40-ih i 50-ih godina. Nakon značajnih uloga svjetioničara u filmu Thunder Rock (1942) R. Boultinga i trbuhozborca koji se tragično identificira sa svojom lutkom u omnibusu Gluho doba noći (1945, epizoda A. Cavalcantija) odlazi u SAD, gdje je za ulogu Orina Mannona u ekranizaciji drame E. O'Neilla Korota pristaje Elektri (1947) D. Nicholsa nominiran za Oscar. Po povratku vrsne kreacije daje kao savjesni profesor koledža koji uzaludno pokušava uspostaviti kontakt i sa studentima i sa suprugom u Browningovoj verziji (1951) A. Asquitha, za koju je nagrađen na festivalu u Cannesu; kao Ernest Worthing u ekranizaciji drame O. Wildea Važno je zvati se Ernest (1952) istog redatelja; kao Veliki brat u 1984. (1956) M. Andersona; kao otac-alkoholičar koji nastoji spriječiti izvršenje smrtne kazne nad sinom u Vremenu bez milosti (1957) J. Loseyja. Glumac iznimne staloženosti i uvjerljivosti, u nestabilnoj brit. kinematografiji neadekvatno iskorišten, gubi interes za film pa se od kraja 50-ih godina ograničuje na sporedne uloge. Nastupio je u 52 filma. Glumio je i na televiziji, osobito u adaptacijama klas. kazališnih djela. Za svoje zasluge primio je 1959. počasno plemstvo (Sir). Bavio se i pisanjem; objavio je 2 drame, 3 knjige o glumi (npr. Glumčevi postupci i sklonosti — The Actor's Ways and Means, London 1953, i Maska ili lice — Mask or Face, London 1958) te autobiografiju (U očima uma: autobiografija — In My Mind's Eye: An Autobiography, London 1983).

I njegov sin Corin Redgrave poznati je glumac.

Ostale važnije uloge: Ukradeni život (P. Czinner, 1939); Jeannie (H. French, 1941); Velika blokada (Ch. Frend, 1941); Put prema zvijezdama (A. Asquith, 1945); Zarobljeno srce (B. Dearden, 1946); Tajna iza vrata (F. Lang, 1948); Magična kutija (J. Boulting, 1951); Rušioci brana (M. Anderson, 1954); Oh, Rosalinda! (M. Powell i E. Pressburger, 1955); Tajni dosje (O. Welles, 1955); Mirni Amerikanac (J. L. Mankiewicz, 1957); Zakon i nered (H. Cornelius i Ch. Crichton, 1958); Daj ruku đavolu (M. Anderson, 1959); Olupina broda Mary Deare (M. Anderson, 1959); Nedužni (J. Clayton, 1961); Usamljenost trkača na duge staze (T. Richardson, 1962); Za ljubav i slobodu (J. Cardiff i J. Ford, 1965); Brdo izgubljenih (S. Lumet, 1965); Heroji Telemarka (A. Mann, 1966); Dvadesetpeti sat (H. Verneuil, 1967); Oh, kakav divan rat! (R. Attenborough, 1969); Bitka za Britaniju (G. Hamilton, 1969); Zbogom, gospodine Chips (H. Ross, 1969); David Copperfield (De. Mann, 1970); Ljubavni glasnik (J. Losey, 1970); Nikolaj i Aleksandra (F. J. Schaffner, 1971).

LIT.: R. Findlater, Michael Redgrave, Actor, New York 1965; D. Redgrave (Brook), To Be a Redgrave: Surviving amidst the Glamour, New York 1982.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.

Citiranje:

REDGRAVE, Michael. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 26.4.2024. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/4351>.