RAFELSON, Bob

traži dalje ...

RAFELSON, Bob, am. filmski i tv-redatelj, scenarist i producent (New York, 1935). Studirao filozofiju na koledžu Dartmouth. Već od 15. godine nastupa na rodeu, sa 17 radi na prekooceanskom brodu, zatim svira u više jazz-grupa; za voj. službe u Japanu savjetnik je film. kompanije Shochiku za izvoz filmova u SAD. Po povratku radi na radiju, potom na televiziji: kao supervizor i adaptator scenarijâ za D. Susskinda i E. Landaua u New Yorku, potom razvija programske ideje za J. Coopera u Californiji. Nakon što je neko vrijeme bio šef tv-produkcije Columbije, 1965. s producentom B. Schneiderom osniva kompaniju Raybert Productions, za koju pod utjecajem Beatlesa i R. Lestera realizira tv-seriju — »promociju« am. »odgovora« na Beatlese, grupe The Monkees. S njima kao protagonistima režira i svoj debitantski kinemat. film Glava (Head, 1968), gotovo nadrealist. parodiju ratnih filmova (koscenarist i koproducent J. Nicholson); djelo se smatra najboljim primjerom »poetske anarhije« 60-ih godina. Sa Schneiderom i S. Blaunerom osniva kompaniju BBS Productions, za koju režira iduća 2 filma. Pet lakih komada (Five Easy Pieces, 1970, nominacija za Oscara za najbolji film i nagrada newyorške kritike), pod utjecajem Golih u sedlu (1969) D. Hoppera, jedan je od najuspjelijih prikaza dilema njegove vlastite generacije, s Nicholsonom kao deziluzioniranim muzičarem koji napušta muziku, ljubavnicu u drugom stanju, zatim drugu ljubavnicu (bratovu vjerenicu), da bi — uputivši se u nepoznato — simbolički definitivno pobjegao i od sâmoga sebe. Sl. rasplet nudi i Gospodar Marvinovih vrtova (The King of Marvin Gardens, 1972), s Nicholsonom kao radio-voditeljem koji bezuspješno pokušava utjecati na bratovu (B. Dern) sudbinu. Ambicioznu fazu (izrazite socijalno-psihol. tematike) R. okončava filmom Ostani gladan (Stay Hungry, 1976), suptilnom ali odveć nedorečenom studijom dekadentnoga am. južnjaka iz višeg staleža (J. Bridges). Nakon financ. neuspjeha režira rjeđe. U 2 iduća filma prijašnja sklonost prema labilnim likovima mijenja se u novu, komercijalniju varijantu — likove sklone i zločinu: osrednjoj adaptaciji »crnoga« krim. romana J. M. Caina Poštar uvijek zvoni dvaput (The Postman Always Rings Twice, 1981), remakeu istoimenog filma T. Garnetta iz 1946, te tal. filma Opsesija/Demonski ljubavnici (1942) L. Viscontija, i pokušaju oživljavanja hitchcockovskoga thrillera (samo sa ženskim protagonistima) Crna udovica (Black Widow, 1987). Započeo je zatvorsku dramu Brubaker (1980) koji je dovršio i potpisao S. Rosenberg.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.

Citiranje:

RAFELSON, Bob. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 7.5.2024. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/4296>.