LZMK

Filmska enciklopedija

QUINN, Anthony Filmska traka traži dalje ...

QUINN, Anthony, am. filmski, kazališni i tv-glumac meksičko-ir. podrijetla (Chihuahua, 21. IV 1915). U SAD od djetinjstva. Nakon kratke, usputne kaz. djelatnosti, na filmu debitira 1936. Glumeći Indijanca u Čovjeku iz prerije (1937) C. B. De Millea, ženi se redateljevom kćerkom Katharine, što ipak ne utječe na njegov glum. uspon. Četrdesetih godina igra uglavnom sporedne uloge marginalnih, primitivnih i nasilnih tipova — gangstere, Meksikance, Indijance (nikad WASP-ove), ali povremeno dokazuje glum. dar: Umrli su u čizmama (1941) R. Walsha, Krv i pijesak (1941) R. Mamouliana, Crni labud (1942) H. Kinga, Omča za vješanje (1943) i Buffalo Bili (1944) W. A. Wellmana te Natrag na Bataan (1945) E. Dmytryka. Nakon vrlo zapaženoga broadwayskog nastupa (kao zamjena za M. Branda u Tramvaju zvanom čežnja T. Williamsa), i na filmu počinje dobivati zahtjevnije uloge, a raste mu i popularnost. Novi status potvrđuje Oscarima za epizodu u filmovima Viva Zapata! (E. Kazan, 1952) kao Zapatin brat koji izdaje revoluciju, i Žudnja za životom (V. Minnelli, 1956) kao slikar Gauguin. Visok i snažan, tamnoput i tamnokos, izrazita, markantnog lica gustih obrva, čiju karakterističnu »grimasu ugriza« ublažuju oči često radoznala i veselog pogleda, ukupni je dojam njegova film. lika tvrdi »macho« animalnog magnetizma, izrazite ekstrovertnosti, uvijek u pohodu — fizičkom, nagonskom, interesnom — prema uživanju i nadmoći. Ovakve crte osobito su istaknute u ulogama »barbarski« karizmatskih osoba u spektaklima Atila (1954) P. Franciscija, Baraba (1962) R. Fleischera, Lawrence od Arabije (1962) D. Leana, te Pod zastavom Muhameda (1976) i Pustinjski lav (1979) M. Akkada, ali i u mnogim akcionim filmovima (često i B-proizvodnje), gdje ponekad bez dovoljno kontrole nameće vlastitu egocentričnost, varirajući do pretjerivanja »stereotipiju egzotičnosti« i fiz. grubost s izvjesnim mističkim osjećajem življenja. Uvjerljivo i nadahnuto to je ostvario kao grubi putujući cirkusant Zampanò, neosjetljiv na osjećaje drugih, a zapravo iskazujući tragično iskustvo vlastite potisnute humanosti u Ulici (1954) F. Fellinija. Šezdesetih godina ističe se u filmovima Krvave pare (R. Nelson, 1962) kao ostarjeli boksač na kraju karijere te posebno Grk Zorba (M. Cacoyannis, 1964), gdje je za ulogu rabelaisovskog zgubidana odanog ženama, piću i glazbi, ali bez crta divlje muškosti, nominiran za Oscara (sl lik tumači i u Kraljevskom snu, 1969, Da. Manna). Od 70-ih godina na filmu nastupa nešto rjeđe, ali ipak ostvaruje 2 zapažene uloge: ostarjelih glavara mafijaške »obitelji« u filmu Don je mrtav (R. Fleischer, 1973) odn. rimske patricijske porodice s prijelaza stoljeća u Nasljedstvu (M. Bolognini, 1976). Režirao je film Gusar (The Buccaneer, 1958), remake istoimenog djela C. B. De Millea iz 1938 (u kojem je igrao sporednu ulogu). Glumi i na televiziji: u SAD (npr. tv-serija Čovjek i grad) i u inozemstvu (npr. tal. tv-serija Stradivari). Do 1988. nastupio je u više od 120 filmova. Objavio je autobiografiju Istočni grijeh (The Original Sin, 1972).

Njegovi sinovi Daniele, Francesco i Lorenzo Quinn također su film. i tv-glumci.

Ostale važnije uloge: Union Pacific (C. B. De Mille, 1939); Prkosni bikovi (R. Rossen, 1951); Maska osvetnika (Ph. Karlson, 1951); Svijet u njegovim rukama (R. Walsh, 1952); Seminola (B. Boetticher, 1953); Balada o crnom zlatu (H. Fregonese, 1953); Jaši, vakero (J. Farrow, 1953); Veličanstveni matador (B. Boetticher, 1955); Zvonar crkve Notre-Dame (J. Delannov, 1956); Divlji vjetar (G. Cukor, 1957); Na obali rijeke (A. Dwan, 1957); Crna Orhideja (M. Ritt, 1958); Čovjek sa zlatnim koltom (E. Dmytryk, 1959); Posljednji vlak iz Gun Hilla (J. Sturges, 1959); Opasna đavolica (G. Cukor, 1959); Bijele sjenke (N. Ray i B. Bandini, 1960); Portret u crnom (M. Gordon, 1960); Topovi s Navarona (J. L. Thompson, 1961); I dođe dan osvete (F. Zinnemann, 1964); Posjet (B. Wicki, 1964); Vjetrovi Jamajke (A. Mackendrick, 1965); Izgubljena komanda (M. Robson, 1966); Hepening (E. Silverstein, 1967); Dvadesetpeti sati (H. Verneuil, 1967); Bitka za San Sebastian (H. Verneuil, 1967); Pustolov (T. Young, 1967); Mag (G. Green, 1968); Šetnja na proljetnoj kiši (G. Green, 1969); Tajna Santa Vittorije (S. Kramer, 1969); Munjevita pobuna (S. Kramer, 1970); Posljednji ratnik (C. Reed, 1970); Duga ruka mafije (B. Shear, 1972); Marseilleski ugovor (R. Parrish, 1974); Bleferi (S. Corbucci, 1976); Isus iz Nazareta (F. Zeffirelli, 1978); Grčki brodovlasnik (J. L. Thomspon, 1978); Opasni prelaz (J. L. Thompson, 1979).

Al. Pa.


Citiranje:
QUINN, Anthony. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 22.1.2022. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=4274>.

kratice i simboli