BAVA, Mario

BAVA, Mario, tal. redatelj i snimatelj (San Remo, 31. VII 1914 — Rim, 27. IV 1980). Sin kipara, na filmu najprije asistent snimatelja, od 1939. samostalni snimatelj, od 1946. redatelj (do 1959. kratkometr. filmova) i snimatelj vlastitih filmova, od 1963. posvećuje se režiji. Kao redatelj igr. filma debitira pov. spektaklom Bitka kod Maratona (La battaglia di Maratona, 1959; B. je bio suredatelj J. Tourneura, u natpisima filma spominje se jedino kao snimatelj). Ugled mu donosi film Demonova maska (Maschera del demonio, 1961), mediteranska varijanta klas. poetike filma strave, dojmljiva fantazmagorija iz svijeta vješticâ, vampirâ i reinkarnacijâ; po znalačkoj režiji i ekspresivnoj crno-bijeloj fotografiji to je, smatra dio kritike, najuspjeliji tal. fantastični film. Nakon filma Tri lica straha (I tre volti della paura/Black Sabbath, 1963) smatraju ga najznačajnijim predstavnikom kratke renesanse talijanskog horrora poč. 60-ih godina. Premda često ne izmiče komerc. shemama surovog filma strave, zbog istančanoga vizualnog stila i opredjeljenja za žanrovske filmove postao je tzv. kult-redatelj. Od filmova dr. žanrova značajniji su mu Herkul u središtu zemlje (Ercole al centro della terra, 1961, jedan od uspjelijih filmova iz serije o Herkulu) i Diabolic (1967), prema istoimenom pustolovno-krim. stripu s elementima fantastike. Neke filmove režirao je pod pseudonimima John Foam, Marie Foam ili John M. Old.

Ostali važniji filmovi (kao snimatelj): Policajci i lopovi (M. Monicelli i Steno, 1951); Villa Borghese (G. Franciolini, 1953); Da poludiš! (G. W. Pabst, 1953); Treći gimnazije (L. Emmer, 1954); Moj sin Neron (Steno, 1955); Vampiri (R. Freda, 1957); Bijeli đavao (R. Freda, 1959); Estera i kralj (R. Walsh, 1960).

Ostali važniji filmovi (kao redatelj): Invazija Vikinga (Gli invasori, 1961); Aladinova čarobna svjetiljka (Le meraviglie di Aladino, 1962); Djevojka koja je suviše znala (La ragazza che sapeva troppo, 1963); Šest žena za ubojicu (Sei donne per l'assassino, 1964); Operacija Strah (Operazione paura, 1966); Noževi osvetnika (I coltelli del vendicatore, 1967); Crveni znak ludila (Il rosso segno della follia, 1970); Ekologija prijestupa (Ecologia del delitto, 1971); Đavao i mrtvac (Il diavolo e il morto, 1974); Illeska Venera (La Venere dell'Ille, 1979).