PETROV, Vladimir Mihajlovič

traži dalje ...

PETROV, Vladimir Mihajlovič, sovj. redatelj i scenarist (Petrograd /danas Lenjingrad/, 22. VII 1896 — Moskva, 7. I 1966). Pohađao petrogradsko sveučilište i kaz. školu Aleksandrinskog teatra. Od 1917. kaz. glumac, iduće godine radi kod E. G. Craiga u Londonu, a 1924. polazi film. kurs V. K. Viskovskog. Film. karijeru otpočinje 1925. kao pomoćnik redatelja u poduzeću Lenfil'm, a 1928. debitira kao suredatelj filma za djecu Zlatni med (Zolotoj mëd, sa N. J. Beresnjevim), specijaliziravši se u nekoliko idućih godina za taj žanr kao jedan od prvih sovj. redatelja. Najznačajnije uspjehe postigao je 30-ih godina: ekranizacijom drame A. N. Ostrovskog Oluja (Groza, 1934, i scenarist), s vrsnom glum. postavom ali suviše kaz. prosedea, te svojim najvažnijim ostvarenjem — spektaklom u 2 dijela Petar I (Pëtr Pervyj, 1937-39, i koscenarist sa A. N. Tolstojem), s bogato insceniranim prizorima (osobito bitaka) i nijansiranim likovima, no ponešto krutih mizanscenskih rješenja. Spektakle režira i 40-ih godina (Kutuzov, 1944, i Bitka za Staljingrad — Stalingradskaja bitva, 1949, u 2 dijela), učvrstivši — osobito drugim — ugled jednoga od državno najpriznatijih redatelja staljinističkog razdoblja. Otada se posvećuje uglavnom ekranizacijama rus. klasikâ; karijeru završava 1964. adaptacijom Ruske šume (Russkij les) L. M. Leonova.

Ostali važniji filmovi: Lenjinova adresa (Adres Lenina, 1929); Fric Bauer (Fric Bauèr, 1930, i scenarist); Čapajev je s nama (Čapaev s nami, 1941); Bez krivnje krivi (Bez viny vinovatye, 1945, i scenarist); Revizor (1952, i scenarist); Dvoboj (Poedinok, 1957, i scenarist); Prethodnog dana (Nakanune, 1959, i scenarist).

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.

Citiranje:

PETROV, Vladimir Mihajlovič. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 26.4.2024. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/4034>.