PEČENKA, Ferdinand

traži dalje ...

PEČENKA, Ferdinand, čehosl. snimatelj (9. II 1908 — 3. X 1959). Od 1923. naučnik u film. poduzeću Poja-film u Pragu; do 1930. radi u laboratoriju i detaljno upoznaje film. fotografiju. Nakon služenja voj. roka asistira vodećemu čehosl. snimatelju O. Helleru, radeći i u Njemačkoj i Francuskoj. Samostalno snima od 1933, a već 1936. dobiva drž. nagradu za fotografiju u pov. filmu Jánošik M. Friča. Do 1945. snimio je više od 70 filmova, najuspješnije surađujući s Fričom (npr. Uličica k raju, 1936; Put do dubinâ studentske duše, 1938; Kristian, 1939), O. Vávrom (npr. Filozofska priča, 1937 /sa O. Hellerom/; Zakrinkana ljubavnica, Pacijentica doktora Hegla i Svibanjska bajka, svi 1940; Začarana, 1942; Sretno putovanje, 1943) i F. Čápom (npr. Noćni leptir, 1941). Nakon II svj. rata do smrti snimio je više od 20 igr. filmova, najuspješnije surađujući sa V. Krškom (npr. Violina i san, 1947; Mikoláš Aleš, 1951; Mlade godine, 1952; Mjesec nad rijekom, 1953; Srebrni vjetar, 1954; Iz mog života, 1955), osobito se ističući korištenjem pejzaža kao činitelja dramskog djelovanja. Uspješno je snimao i animirane (npr. lutkarski Carev slavuj, 1949, J. Trnke) i dokum. filmove (npr. Pjesma o sletu, 1949, J. Weissa).

Ostali važniji filmovi: Prolom (K. Steklý, 1946); Pančo se ženi (R. Hrušínský, 1946); Posljednji hitac (J. Weiss, 1950); Moj prijatelj Fabian (J. Weiss, 1954); Cirkusa će uvijek biti (O. Lipský, 1954); Labakan (V. Krška, 1957); Legenda o ljubavi (V. Krška, 1957); Zvijezda putuje na jug (O. Lipský, 1959).

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.

Citiranje:

PEČENKA, Ferdinand. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 26.4.2024. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/3977>.