OSWALD, Richard

OSWALD, Richard (pr. ime R. W. Ornstein), njem. redatelj i producent austrijsko-žid. podrijetla (Beč, 5. XI 1880 — Düsseldorf, 11. IX 1963). Otac → Gerda O. U Beču privatno uči glumu i otpočinje kaz. karijeru. Od 1910. u Düsseldorfu (gdje glumi i na filmu), a od 1913. u Berlinu (gdje se kao dramaturg i reklamni agent potpuno posvećuje filmu). Red. karijeru počinje pacifističkim filmom Željezni križ (Das eiserne Kreuz, 1914) koji — zbog početka I svj. rata — nikad nije prikazan. Vrlo plodan i komercijalno uspješan, 1916. osniva vlastitu proizvodnu kuću Richard Oswald-Film GmbH. Razvivši se postupno u jednoga od značajnijih njem. redatelja nij. razdoblja (iako nije protagonist niti jedne od tada značajnih film. struja), režira najrazličitije žanrove: melodrame (npr. Jettchen Gebert, 1918, u 2 dijela; Kolo — Das Reigen, 1920; Progonjene žene — Gehetzte Frauen, 1927), filmove fantastike (npr. Hoffmannove priče — Hoffmann's Erzählungen, 1915; Strašne priče — Unheimliche Geschichten, 1919 /i zv. remake 1932/; Kurfürstendamm, 1920; Alraune, 1930), tzv. Sittenfilme — neku vrst »objektivnih« filmova o seksualnosti (npr. Prostitucija — Die Prostitution, 1919 /u 2 dijela/, i Drugačiji od ostalih — Anders wie die Andern, 1919 /o homoseksualnosti/), pov. filmove (npr. Lucrezia Borgia, 1922), pustolovne filmove (npr. Put oko svijeta za 80 dana — Die Reise um die Erde in 80 Tagen, 1919; Manolescuovi memoari — Manolescus Memoiren, 1920; Cagliostro, 1929 /u Francuskoj/), ekranizacije knjiž. djela (npr. Slika Doriana Graya — Das Bildnis des Dorian Gray, 1917, i Kapetan iz Köpenicka — Der Hauptmann von Köpenick, 1931), socijalnokritičke filmove (npr. Dreyfus, 1930, i posebno nesačuvani Antisemiti — Antisemiten, 1920 /u kojem predskazuje zbivanja koja su uslijedila nakon propasti Weimarske Republike/), u zv. razdoblju i muz. filmove (npr. Jedna pjesma kruži svijetom — Ein Lied geht um die Welt, 1933), kao i dr. God. 1933. emigrira u Francusku i Vel. Britaniju, potom u SAD; nije se uspio prilagoditi studijskom sistemu, pa je ondje režirao samo 3 filma i 1 tv-seriju. Vrativši se 50-ih godina u SR Njemačku, ne uspijeva obnoviti film. karijeru, već se kao dramaturg bavi kazalištem. Snimio je golem broj filmova; sa sigurnošću mu se može pripisati oko 80 nij. i oko 25 zvučnih.

Ostali važniji filmovi: Baskervilleski pas (Der Hund von Baskerville, 1917); Neka bude svjetlo! (Es werde Licht, 1917/18, u 4 dijela); Kuća triju djevojaka (Das Dreimäderlhaus, 1918); Živi leš (Der lebende Leichnam, 1918); Igračica (Die Spielerin, 1920); Lady Hamilton (1921); Dnevnik izgubljene (Das Tagebuch einer Verlorenen, 1922); Don Carlos i Elizabeta (Don Carlos und Elisabeth, 1924); Luda noć (Eine tolle Nacht, 1926); Kod »Bijelog konja« (Bei Weissen Rössl, 1926); Narodni sud (Feme, 1927); Villa Falconieri (1928); Buđenje proljeća (Frühlingserwachen, 1929); Gospodarica i sluga (Die Herrin und ihr Knecht, 1929); Nježna rodbina (Die zärtlichen Verwandten, 1930); Viktorija i njezin husar (Viktoria und ihr Husar, 1931); Havajski cvijet (Die Blume von Hawai, 1932); Oluja nad Azijom (Tempête sur l'Asie, 1938, u Francuskoj).