LZMK

Filmska enciklopedija

NICHOLS, Dudley Filmska traka traži dalje ...

NICHOLS, Dudley, am. scenarist, redatelj i producent (Wapakoneta, Ohio, 6. IV 1895 — Hollywood, 4. I 1960). Studirao na sveučilištu Michigan. Nakon zapažene karijere novinara (list »New York World«) i stranog dopisnika, 1929. dolazi u Hollywood kao dijalogist u prvim zv. filmovima. Već iste godine, kao vrstan fabulist, potpisuje i prve samostalne scenarije. God. 1929—47. redovito surađuje sa J. Fordom kao njegov najčešći scenarist, što je ujedno i vrhunac njegove karijere. Osobito se ističu radovi za religiozno intonirane moral. drame Potkazivač (1935) prema istoimenom romanu L. O'Flahertyja (za koji je nagrađen Oscarom), i Bjegunac (1947) prema Moći i slavi G. Greenea, te za psihološki, paradigmatično oblikovani vestern Poštanska kočija (1939 /na osnovi tog scenarija realiziran je 1966. i film San Fernando G. Douglasa/). Do poč. 50-ih godina surađuje s još nekima od najznačajnijih red. imena Hollywooda: H. Hawksom u filmovima Silom dadilja (1938, sa H. Wildeom), Junaci avijacije (1943) i Tajna Indijanke (1952), F. Langom u filmovima Lov na čovjeka (1941) i Grimizna ulica (1946), J. Renoirom u filmovima Močvara (1941) i Ova zemlja je moja (1943, koscenarist i koproducent s redateljem) te R. Clairom u filmovima Dogodilo se sutra (1943, s redateljem) i Na kraju ne ostade nitko (1945), prema Deset malih crnaca A. Christie; kroz te se suradnje iskazuje vještinom u najrazličitijim žanrovima — od komedija i ratnih filmova do angažiranih soc. drama i adaptacija knjiž. djelâ. Kao vrstan hollywoodski profesionalac N. je pisao tekstove koji su bili solidan predložak redateljima najrazličitijih stilova (sam je uvijek isticao da redatelj treba dati pečat film. djelu). Četrdesetih godina počinje i režirati: Djevojka iz vlade (Government Girl, 1943, i koscenarist i producent), Sestra Kenny (Sister Kenny, 1946, i koscenarist i producent) te Korota pristaje Elektri (Mourning Becomes Electra, 1947, i scenarist i koproducent); ta zahtjevna, iako vizualno ne odveć atraktivna ekranizacija istoimene drame E. O'Neilla smatra se njegovim najboljim red. ostvarenjem. Ipak, scenar. djelatnost za nj je uvijek ostala dominantna, a 50-ih godina usmjerena uglavnom na vesterne i dr. pustolovne filmove.

Ostali važniji filmovi (sam ili u suradnji): Muškarci bez žena (J. Ford, 1929); Rođen nesmotren (J. Ford, 1930); More dolje (J. Ford, 1931); Hodočašće (J. Ford, 1933); Izgubljena patrola (J. Ford, 1934); Sudac Priest (J. Ford, 1934); Parobrod iza okuke (J. Ford, 1935); Križari (C. B. DeMille, 1935); Zatočenik otoka morskih pasa (J. Ford, 1936, bez potpisa); Marija, škotska kraljica (J. Ford, 1936); Plug i zvijezde (J. Ford, 1937); Uragan (J. Ford, 1937); Zvijezda New Yorka (R. V. Lee, 1937); Bezbrižni dani (M. Sandrich, 1938); Dugo putovanje kući (J. Ford, 1940); Kome zvono zvoni (S. Wood, 1943); Zvona Svete Marije (L. McCarey, 1945); Pinky (E. Kazan, 1949); Neuštavljena koža (H. Hathaway, 1950); Povratak Teksašanina (D. Daves, 1952); Princ Valiant (H. Hathaway, 1954); Metalna zvijezda (A. Mann, 1957); Krvnik (M. Curtiz, 1959); Opasna đavolica (G. Cukor, 1959).

N. Pc.


Citiranje:
NICHOLS, Dudley. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 10.7.2020. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=3743>.

kratice i simboli