NEWMAN, Alfred

NEWMAN, Alfred, am. skladatelj i dirigent (New Haven, Connecticut, 17. III 1901 — Los Angeles, 17. II 1970). Studirao klavir (A. Lambert, S. Stojowski) i kompoziciju (R. Goldmark, A. Schönberg) u New Yorku. U najranijoj mladosti otpočeo karijeru koncertnog pijanista, potom dirigirao simfonijskim i kaz. orkestrima (npr. izvedbe Gershwinovih scenskomuz. djela). U Hollywoodu od 1930. kao aranžer i orkestrator, no već iste godine piše svoju prvu film. muziku. Otada kao muz. direktor, kompozitor, orkestrator i dirigent djeluje u kompaniji United Artists, potom u RKO-u, a od 1940. je rukovoditelj glazb. odjela 20th Century-Foxa (autor je i muz. znaka koji prati Foxovu »špicu«). Surađivao je u više od 300 filmova raznih žanrova, kao izraziti predstavnik muz. komentara koji prvenstveno uokviruju, potcrtavaju i produbljuju cjelokupnu atmosferu filma (tzv. over-all glazba), izbjegavajući »doslovno ilustriranje« pojedinih prizora. Glazbu — kompozicijsko-tehnički vrlo dotjeranu — piše uglavnom za veliki orkestralni sastav te se svrstava među klasike tradic. hollywoodske film. muzike. Prvo mu je značajnije ostvarenje gl. tema filma Ulični prizor (K. Vidor, 1931), koja postaje prototipom muz. temâ gotovo svih filmova o New Yorku tokom idućih dvadesetak godina. Vrhuncima njegove film. karijere smatraju se partiture filmova Ulica bez izlaza (1937) i Orkanski visovi (1939) W. Wylera, Plodovi gnjeva (1940) i Kako je bila zelena moja dolina (1941, s istoimenim songom) J. Forda te Dnevnik Anne Frank (1959) G. Stevensa. Skladao je i film, songove, od kojih su osobitu popularnost stekli Moon of Manakoora iz filma Uragan (J. Ford, 1937) i Through a Long and Sleepless Night iz filma Pridružite se stadu (H. Koster, 1949). Kao muz. direktor posebno se istaknuo u filmovima Moderna vremena (Ch. Chaplin, 1936), Zakon Divljeg zapada (W. Wyler, 1940) i Moja draga Klementina (J. Ford, 1946). Oscarom je nagrađen čak 9 puta: za izvornu glazbu filmova Sirotinjske uličice (1940) W. Langa, te Bernardettina pjesma (1943) i Ljubav je sjajna stvar (1955) H. Kinga, za aranžmane u filmovima Alexander's Ragtime Band (1938, prema musicalu I. Berlina) H. Kinga i Camelot (1967, prema musicalu F. Loewea) J. Logana te kao muz. direktor filmova Majka nosi steznik (1947), S pjesmom u srcu (1952), Zovi me gospođom (1953) i Kralj i ja (1956) W. Langa.

Njegova braća Emil i Lionel Newman također su ugledni film. skladatelji.

Ostali važniji filmovi: Arrowsmith (J. Ford, 1932); Momak iz Španjolske (L. McCarey, 1932); Cynara (K. Vidor, 1933); Hladovina (R. Walsh, 1933); Aleluja, ja sam protuha (L. Milestone, 1933); Rimski skandali (F. Tuttle, 1933); Kuća Rothschild (A. L. Werker, 1934); Moćni Barnum (W. Lang, 1934); Nana (D. Arzner, 1934); Kruh naš svagdašnji (K. Vidor, 1934); Cellinijeve afere (G. La Cava, 1934); Jadnici (R. Boleslawski, 1935); Clive od Indije (R. Boleslawski, 1935); Californijska obala (H. Hawks, 1935); Zov divljine (W. A. Wellman, 1935); Kardinal Richelieu (R. V. Lee, 1935); Tamni anđeo (S. Franklin, 1935); Svadbena noć (K. Vidor, 1935); Sjaj (E. Nugent, 1935); Folies-Bergère (R. Del Ruth, 1935); Broadwayska melodija iz 1936. (R. Del Ruth, 1935); Ramona (H. King, 1936); Ljubljeni neprijatelj (H. C. Potter, 1936); Dodsworth (W. Wyler, 1936); Njih troje (W.Wyler, 1936); Dođi i uzmi (H. Hawks i W. Wyler, 1936); Samo jednom se živi (F. Lang, 1937); Mala Willie Winkie (J. Ford, 1937); Stella Dallas (K. Vidor, 1937); Vjenčanje s preprekama (G. Stevens, 1937); Brod robova (T. Garnett, 1937); Zatočenik Zende (J. Cromwell, 1937); The Goldwyn Follies (G. Marshall, 1938); Zvonar crkve Notre-Dame (W. Dieterle, 1939); Beau Geste (W. A. Wellman, 1939); Mladi Lincoln (J. Ford, 1939); Bubnjevi duž Mohawka (J. Ford, 1939); Kiše dolaze (C. Brown, 1939); Gunga Din (G. Stevens, 1939); Strani dopisnik (A. Hitchcock, 1940); Plava ptica (W. Lang, 1940); Brigham Young (H. Hathaway, 1940); Mali stari New York (H. King, 1940);Hudsonov zaljev (I. Pichel, 1940); U znaku Zorroa (R. Mamoulian, 1940); Krv i pijesak (R. Mamoulian, 1941); Lov na čovjeka (F. Lang, 1941); Duhanski put (J. Ford, 1941); Charleyjeva teta (A. Mayo, 1941); Žene orkestra (A. Mayo, 1942); Vatrena kugla (H. Hawks, 1942); Crni labud (H. King, 1942); Roxie Hart (W. A. Wellman, 1942); Ovo iznad svega (A. Litvak, 1942); Nebo može čekati (E. Lubitsch, 1943); Claudia (E. Goulding, 1943); Grimizno srce (L. Milestone, 1944); Ključevi kraljevstva (J. M. Stahl, 1944); Wilson (H. King, 1944); Drvo raste u Brooklynu (E. Kazan, 1945); Državni sajam (W. Lang, 1945); Prepusti je nebu (J. M. Stahl, 1945); Dragonwyck (J. L. Mankiewicz, 1946); Stogodišnje ljeto (O. Preminger, 1946); Oštri rub (E. Goulding, 1946); Lisice Harrowa (J. M. Stahl, 1947); Kapetan iz Kastilje (H. King, 1947); Džentlmenski sporazum (E. Kazan, 1947); Plač grada (R. Siodmak, 1948); Dama u hermelinu (E. Lubitsch, 1948); Žuto nebo (W. A. Wellman, 1948); Nevjerno tvoja (P. Sturges, 1948); Nazovi Northside 777 (H. Hathaway, 1948); More (H. Hathaway, 1949); Pinky (E. Kazan, 1949); Pismo trima ženama (J. L. Mankiewicz, 1949); Zmijsko leglo (A. Litvak, 1949); Polijetanje usred dana (H. King, 1949); Princ lisaca (H. King, 1949); Revolveraš (H. King, 1950); Kad se Willie vraća kući (J. Ford, 1950); Uzbuna na ulicama (E. Kazan, 1950); Sve o Evi (J. L. Mankiewicz, 1950); Ljudi će govorili (J. L. Mankiewicz, 1951); Četrnaest sati (H. Hathaway, 1951); David i Betsabeja (H. King, 1952); Cijena slave (J. Ford, 1952); Viva Zapata! (E. Kazan, 1952); Kako se udati za milijunaša (J. Negulesco, 1953); Tunika (H. Koster, 1953); Egipćanin (M. Curtiz, 1954); Nema posla kao što je šoubiznis (W. Lang, 1954); Tatine duge noge (J. Negulesco, 1955); Sedam godina vjernosti (B. Wilder, 1955); Anastasia (A. Litvak, 1956); Autobusna stanica (J. Logan, 1956, sa C. Mockridgeom); Izvjestan osmijeh (J. Negulesco, 1958); Špijun po zapovijedi (G. Seaton, 1961); Kako je osvojen Divlji zapad (J. Ford i H. Hathaway, 1962); Najveća priča ikad ispričana (G. Stevens, 1965); Nevada Smith (H. Hathaway, 1966); Aerodrom (G. Seaton, 1970).