LZMK

Filmska enciklopedija

MANKIEWICZ, Joseph Leo Filmska traka traži dalje ...

MANKIEWICZ, Joseph Leo, am. redatelj, scenarist i producent (Wilkes-Barre, Pennsylvania, 11. II 1909). Brat → Hermana M. Školovao se na sveučilištu Columbia, potom — poput brata — započeo novinarsku karijeru u dopisništvu chicaškog »Tribunea« u Berlinu, gdje je radio i kao prevoditelj natpisa za njem. filmove namijenjene engl, govornom području. Po povratku u SAD (1929) otpočinje film. karijeru kao pisac titlova, dijaloga i priča. Prvi uspjeh postiže kao koscenarist (sa N. Z. McLeodom) filma Skippy (N. Taurog, 1931) i ubrzo postaje vodeći scenarist kompanije Paramount; prešavši u MGM, ističe se kao koscenarist popularne Manhattanske melodrame (W. S. Van Dyke, 1934). Kao producent debitira Zakonom linča (F. Lang, 1936) i do sredine 40-ih godina proizvodi zapažene filmove Tri ratna druga (F. Borzage, 1938), Philadelphijska priča (G. Cukor, 1940), Žena godine (G. Stevens, 1942), Ključevi kraljevstva (J. M. Stahl, 1944, i koscenarist) i dr. Kada njegov mentor E. Lubitsch nije mogao realizirati Mankiewiczev scenarij Dragonwyck, M. 1946. preuzima i režiju, započevši tako novu uspješnu karijeru. Do povlačenja 1972. režirao je 20 filmova, uglavnom po vlastitim scenarijima, prepoznatljivog prosedea nastalog spojem lubitschevske lepršavosti i cinizma, borzageovskog fatalizma te vlastite sklonosti složenijim lit. strukturama. Prvo priznanje mu je Oscar za scenarij i za režiju melodrame Pismo trima ženama (A Letter to Three Wives, 1949, i nominacija za Oscara za najbolji film). Još veći uspjeh (Oscar za najbolji film, režiju i scenarij, specijalna nagrada na festivalu u Cannesu) postiže filmom Sve o Evi (All about Eve, 1950), ciničnom analizom međusobnih intriga glumaca na Broadwayu. Ugled potvrđuje antimakartistički intoniranom psihol. dramom Ljudi će govoriti (People Will Talk, 1951), špijunskim thrillerom Operacija Cicero (Five Fingers, 1952, nominacija za Oscara za režiju), ekranizacijom Shakespeareova Julija Cezara (Julius Caesar, 1953, i scenarist /nominacija za Oscara za najbolji film/) te melodramom Bosonoga kontesa (The Barefoot Contessa, 1954, i scenarist i producent /nominacija za Oscara za scenarij/). Njegove filmove tog razdoblja karakterizira sudar neurotičnog svijeta i smirenosti red. postupka kojim ga analizira. Tu autorsku perspektivu obično ironijski izražava neki lik: npr. kaz. kritičar (G. Sanders) u filmu Sve o Evi, sobar-špijun (J. Mason) u Operaciji Cicero ili — s mnogo gorčine — redatelj (H. Bogart) u Bosonogoj kontesi. Svoj stil naj- rafiniranije demonstrira u filmu Iznenada prošlog ljeta (Suddenly Last Summer, 1959), ekranizaciji istoimenoga kaz. komada T. Williamsa, melodrami o dekadenciji i homoseksualizmu, jednom od najbizarnijih hollywoodskih projekata 50-ih godina. Nakon odustajanja R. Mamouliana, M. preuzima režiju superspektakla Kleopatra (Cleopatra, 1963), čija produkcija traje više godina; manirističnost filma rezultat je nerazmjera između pompoznosti projekta i redateljeve nespremnosti da to respektira, što dovodi i do komer. neuspjeha — gubitka od 18 milijuna dolara.

Iako kasnija vrednovanja uglavnom potcjenjuju Mankiewiczev opus, najviše zbog preferiranja verbalnoga na štetu vizualnoga, mjesto među najboljim am. redateljima poratnog razdoblja ne može mu se odreći — zbog osebujne pozicije producenta-scenarista koji red. postupak shvaća kao mogućnost ironične distance prema temama te zbog sustavnog nastojanja da se u Hollywoodu nametne intelektualnijom koncepcijom filmskog medija.

Ostali filmovi — kao redatelj: Negdje u noći (Somewhere in the Night, 1946); Pokojni George Apley (The Late George Apley, 1946); Duh i gospođa Muir (The Ghost and Mrs. Muir, 1947); Bijeg (Escape, 1948); Kuća mržnje (House of Strangers, 1949); Nema izlaza (No Way Out, 1950); Momci i djevojke (Guys and Dolls, 1955); Mirni Amerikanac (The Quiet American, 1958); Vrč meda (The Honey Pot, 1967); Bio jednom jedan pokvarenjak (There Was a Crooked Man, 1969); Njuškalo (Sleuth, 1972, nominacija za Oscara za režiju).

Ostali važniji filmovi — kao scenarist (sam ili u suradnji): Noge od milijun dolara (E. Cline, 1932); Kad bih imao milijun (N. Taurog i dr., 1932); Alice u zemlji čudesa (N. Z. McLeod, 1933); Kruh naš svagdašnji (K. Vidor, 1934); kao producent: Zamamni đavolak (C. Brown, 1936); Konfekcijski anđeo (H. C. Potter, 1938);Avanture Huckleberryja Finna (R. Thorpe, 1939); Neobični tovar (F. Borzage, 1940).

LIT. : J. Russell Taylor, Joseph L. Mankiewicz: An Index to His Work, London 1960.

N. Paj.


Citiranje:
MANKIEWICZ, Joseph Leo. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 17.1.2022. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=3257>.

kratice i simboli