LZMK

Filmska enciklopedija

MACHATÝ, Gustav Filmska traka traži dalje ...

MACHATÝ, Gustav, čehosl. redatelj i scenarist (Prag, 9. V 1901 — München, 13. XII 1963). Izbačen u 16. godini iz škole, posvećuje se filmu, radeći isprva pomoćne poslove u češ. studijima. Režira od 1919 (Teddy bi pušio — Teddy by kouřil i Dama s malom nogom — Dama z malou nožkou /oba s ubrzo vrlo popularnom A. Ondrom/). Istodobno s uspjehom piše scenarije za tada vodećeg redatelja K. Lamača (Bijesni mladoženja, 1919, i Gilly u Pragu, 1920). God. 1920. odlazi u Hoolywood, gdje (navodno) asistira D. W. Griffithu i E. von Stroheimu. U domovinu se vraća iduće godine kao menadžer predstave tada popularnoga film. kauboja E. Pola, no kako nema uspjeha, gotovo 5 godina ne uspijeva naći sredstva za vlastiti film. Tek 1926. jedan trgovac ribljim konzervama ulaže u Machatýjevu adaptaciju novele L. N.Tolstoja Kreutzerova sonata (Kreutzerova sonáta), koja postiže zapažen financ. uspjeh. Zanimljiva je i zbog utjecaja njem. ekspresionizma te redateljeva zanimanja za erotiku koja se još jasnije iskazuje u Erotikonu (1929), pomalo naivnoj melodrami po scenariju poznatog pjesnika V. Nezvala, u kojoj se prvi put u čehosl. kinematografiji vidi potpuno naga žena (I. Rina, koja time započinje uspješnu međunar. karijeru). Vizualna ljepota, utjecaji sovj. filma (izmjena naturalističkih i simboličkih sekvenci) i neuobičajeno slobodan pristup erotici osiguravaju djelu velik uspjeh. Mnogo je ambicioznije sljedeće ostvarenje Od subote na nedjelju (Ze soboty na neděli, 1931), ponovno po Nezvalovu scenariju, o prodavačicama koje u subotnjoj noći nastoje naći zaborav od teškog života, što se uklapa u tadašnju tendenciju društvenokritičkog filma u Čehoslovačkoj. Iako mu je to prvi zv. film, M. nastoji dokazati kako se i takvo djelo treba u prvom redu osnivati na slici i izbjegavati govor koliko je god moguće. Takvo poimanje dosiže vrhunac u vizualnom rafinmanu njegova najpoznatijeg i najuspjelijeg filma Ekstaza (Extase, 1933), remek-djela u žanru erotskog filma međuratnog razdoblja, vrlo značajnoga za međunar. karijere H. Lamarr i Z. Rogoza. Nakon toga M. režira 2 filma u Italiji. Zbog sukoba i skandala odlazi u SAD, gdje realizira 2 cjelovečernja i 1 kratkometr. film, ali je poznatiji kao redatelj koji na dan-dva zamjenjuje indisponirane kolege ili pak režira erotske scene (za Amerikance je »ekspert za seks«). Nakon samoubojstva supruge Marije Ray, poznate kostimografkinje, vraća se u Evropu gdje piše scenarij za njem. film Dogodilo se 20. srpnja (1955) G. W. Pabsta i režira samo još jedan osrednji film.

Ostali filmovi: Švejk u civilu (Švejk v civilu, 1927); Nokturno (Nocturno, 1934, u Italiji); Balerina (Ballerina, 1936, u Italiji); Pogrešan izlaz (The Wrong Way Out, 1938, u SAD /kratkometražni iz serije Crime Does Not Pay/); U okviru zakona (Within the Law, 1939, u SAD); Ljubomora (Jealousy, 1945, u SAD); Nestalo dijete br. 312 (Suchkind 312, 1956, u SR Njemačkoj).

To. K.


Citiranje:
MACHATÝ, Gustav. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 26.5.2020. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=3190>.

kratice i simboli