LZMK

Filmska enciklopedija

KUBRICK, Stanley Filmska traka traži dalje ...

KUBRICK, Stanley, am. redatelj, scenarist i producent (New York, 26. VII 1928). Od djetinjstva zainteresiran za fotografiju, sa 17 godina radi kao fotograf za magazin »Look«. Odavno privučen filmom, 1950. napušta »Look« te piše, režira i snima (za RKO-Pathé) kratkometražne dokum. filmove Dan borbe (Day of the Fight, 1950) i Leteći otac (Flying Padre, 1951). Na igr. filmu debitira 1953. Najprije režira, snima i montira Strah i želju (Fear and Desire, 1953) u eksperimentalnom duhu, zatim piše, režira, snima i montira Poljubac ubojice (The Killer’s Kiss, 1955), s temom osvete u gangsterskom svijetu, oba s vrlo malim budžetom. S producentom J. B. Harrisom osniva 1954. film. kompaniju te piše i režira Uzaludnu pljačku (The Killing, .1956), snažnu krim. dramu, gangsterski film o pomno organiziranoj pljački, s nizom dojmljivih likova, koja privlači pažnju kritike. Slijede Staze slave (Paths of Glory, 1957), priča iz I svj. rata, oštra i ironična kritika licemjerja i karijerizma u vojsci, koji imaju tragične posljedice. Zbog slabog prihoda oba filma nekoliko godina ostaje bez posla, da bi 1960. zamijenio A. Manna u režiji spektakla Spartak (Spartacus) i ostvario cjelinu znatno iznad hollywoodskih žanrovskih standarda. God. 1962. sugestivno režira osobenu adaptaciju romana V. Nabokova Lolita, s temom ljubavi starijeg muškarca i maloljetnice (prvi takav film u SAD). Prvi kontakt sa znanstvenom fantastikom za Kubricka je Doktor Strangelove (1964), s podnaslovom Kako sam naučio da ne brinem i zavolim bombu (Dr Strangelove, or How I Learned to Stop Worrying and Love the Bomb), crnohumorna parabola na temu atomske apokalipse, u kojoj P. Sellers daje više izvrsnih uloga.

Nakon dugih priprema 1968. dovršava remek-djelo 2001: Odiseja u svemiru (2001: A Space Odyssey), ostvarenje o čijem značenju ni do danas ne prestaju rasprave; ideativna otvorenost i izazovnost scenarija (napisan s poznatim piscem A. C. Clarkeom), monumentalnost režije, smiona revalorizacija nekih temeljnih motiva i mitova science fictiona, također briljantna primjena ranije neviđenih trikova i vizuelnih atrakcija, još uvijek ostaju nenadmašene, osobito završna sekvenca psihodeličkog leta kroz »lijevak« vremena.

God. 1971. realizira Paklenu naranču (A Clockwork Orange) po romanu A. Burgessa, ekspresivnu viziju nasilja i represije u društvu bliske budućnosti, film koji do vrhunca dovodi duboki autorov pesimizam i prezir prema osnovnim društv. i polit. institucijama. Barry Lindon (1975) po romanu W. M. Thackerayja monumentalno je umjetnikovo nadvijanje nad total ljudske povijesti, neka vrst sinteze koja po širini čini ovozemaljski pandan filmu 2001: Odiseja u svemiru. Vidovnjaštvo (The Shining, 1980) po romanu S. Kinga različito je ocijenjen Kubrickov prilog horroru, spektakl strave opterećen dugotrajnim prikazom patol. manifestacijâ protagonista (kao i teatralnom glumom njegova tumača J. Nicholsona), koji nije postigao niti komerc. uspjeh.

Tvorac djela u kojima refleksivnost često potiskuje osjećajnost, a spektakularnost pronicanje u intimu, K. stvara za intelektualniju i estetički pretenciozniju publiku. Majstor atmosfere, unutarnje tenzije i ritualnog uobličavanja djela, svoj opus ostvaruje nizom uglavnom uspjelih zahvata u različite žanrovske cikluse, dajući ipak svakom filmu snažan pečat vlastitog svjetonazora i oblikovnog postupka. Najznačajniji mu je doprinos na planu znanstvene fantastike: polit. fikcija (Doktor Strangelove), »svemirska fikcija« (2001: Odiseja u svemiru) i sociol. fikcija (Paklena naranča) dobivaju njegovim djelima krunske domete, a neki film. kritičari smatraju film 2001: Odiseja u svemiru jednim od najboljih i najkompleksnijih uopće.

LIT.: J. Agel (urednik), The Making of Kubrick’s 2001, New York 1970; A. Walker, Stanley Kubrick Directs, New York 1971; N. Kagan, The Cinema of Stanley Kubrick, New York 1972; C. Geduld, 2001: A Space Odyssey, Bloomington 1973; D. Devries, The Films of Stanley Kubrick, Grand Rapids 1973; L. Hammond, Thriller Movies, London 1974; H. Schäfer (urednik), Stanley Kubrick (Dokumentation), Duisburg/Frankfurt a. M. 1975; E. Ghezzi, Stanley Kubrick, Firenze 1977; S. Toffetti, Stanley Kubrick, Milano 1978; M. Ciment, Stanley Kubrick, Paris 1980; W. Koyle, Stanley Kubrick, Boston/London 1980.

R. Mun.


Citiranje:
KUBRICK, Stanley. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 5.10.2022. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=2860>.

kratice i simboli