IVANOVSKI, Aleksandr Viktorovič

IVANOVSKI, Aleksandr Viktorovič, sovj. redatelj i scenarist (Kazanj, 29. XI 1881 — Lenjingrad, 11. I 1968). Diplomirao pravo u Kazanju. God. 1904—17. redatelj je Opernog kazališta u Moskvi, a 1920/21. raznih muzičko-dramskih kazališta. Na filmu od 1918, isprva kao asistent J. A. Protazanova, no ubrzo počinje i samostalno režirati — propagandno-agitacijske filmove i adaptacije klasičnih knjiž. djela. U nij. razdoblju njegova se ostvarenja, među kojima se osobito izdvaja Dvorac i utvrda (Dvorec i krepost, 1924), odlikuju konvencionalnim ali preciznim red. postupkom, s očitim utjecajem kaz. iskustva. Razdoblje zv. filma I. započinje kao najstariji aktivni sovj. filmski redatelj, istaknuvši se odmah Juduškom Golovljevim (Juduška Golovlev, 1934), adaptacijom romana M. J. Saltikova-Ščedrina, sa V. R. Gardinom u naslovnoj ulozi. Dinamiku i red. umješnost osobito je iskazao u 2 musicala, Glazbena priča (Muzikalnaja istorija, 1940, suredatelj sa H. Rappaportom) i Anton Ivanovič se ljuti (Anton Ivanovič serditsja, 1941). Do 1959, zaključno s filmom Jevgenij Onjegin (Evgenij Onegin), režirao je 27 filmova, a za mnoge od njih sâm je napisao i scenarije.

Ostali važniji filmovi: Punjin i Baburin (Punin i Baburin, 1919); Komedijašica (Komediantka, 1923, i scenarist); Stepan Halaturin (1925); Dekabristi (Dekabristy, 1927, i scenarist); Dubrovski (Dubrovskij, 1936, i scenarist); Neprijatelji (Vragi, 1938, i scenarist); Krotiteljica tigrova (Ukrotitel'nica tigrov, 1955, suredatelj sa N. N. Koševerovom).