LZMK

Filmska enciklopedija

HART, William S. Filmska traka traži dalje ...

HART, William S., am. glumac i redatelj (Newburgh, New York, 6. XII 1870 — Los Angeles, 23. VI 1946). Sin mlinara, koji je stalno mijenjao boravišta. Odrastao je u Južnoj Dakoti među Indijancima plemena Sioux, a neko vrijeme radio je kao kauboj u Kansasu. Nakon povratka u New York, sa 19 godina počinje nastupati u kazalištu, afirmiravši se uskoro kao shakespearijanski glumac (među ostalim, igrao je Hamleta i Romea). Najveći kaz. uspjeh postiže kao Messala u broadwayskoj produkciji Ben-Hura (1899), a tu ulogu 1907. ponavlja i u istoimenom filmu S. Olcotta i F. Oakesa Rosea; velike uspjehe ostvaruje i u kaz. verzijama vestern-dramâ Indijankin muž, Čovjek iz Virginije i Staza usamljenog bora. Na poziv svoga newyorškog prijatelja, producenta film. kompanije Triangle Th. H. Incea, 44-godišnji H. počinje 1914. redovito nastupati u filmovima. Već ubrzo igra i gl. uloge te postaje redateljem, a povremeno i scenaristom vlastitih filmova (potkraj karijere i producentom). Njegova ljubav prema starom Divljem zapadu i sjećanje na prave kauboje i Indijance ostavili su u njegovu film. stvaralaštvu dubokog traga. Ogorčen umjetnim, varljivim prikazivanjem Zapada na filmu, H. je inzistirao na krajnjem, dokumentarističkom realizmu i na oživljavanju autentičnih lokaliteta i kostima. Njegovi su filmovi prvi zreliji vesterni, a najbolji među njima ubrajaju se i danas u klasiku žanra. Kao glumac (jedna od prvih velikih zvijezda u tipu → čovjeka od akcije) H. je bio »vitez tužnog lika«, usamljeni jahač, tipičan »dobri zlikovac« (good badman), kojeg obraća ljubav žene (obično upola mlađe), mrka, šutljiva figura svijetlih očiju, naoružan sa 2 pištolja (nazivali su ga The Two Gun Man). Bio je popularan i u publike i u kritike, i u Americi i u Evropi (npr. u Francuskoj je bio poznat kao Rio Jim). Njegov šareni poni Fritz postao je prvom am. »konjskom« zvijezdom. Najčešći Hartovi suradnici bili su asistenti redatelja ili suredatelji R. Barker, L. Hillyer i C. Smith, scenarist C. Gardner Sullivan i snimatelj J. H. August. U vrijeme Hartove suradnje s Inceom, najuspješniji su mu vesterni Učenik (The Disciple, 1915, suredatelj sa C. Smithom), Arijevac (The Aryan, 1916, suredatelj sa C. Smithom) i, osobito, Stožeri pakla (Hell's Hinges, 1916, suredatelj sa C. Smithom); u potoniem H., kao nitkov dobra srca, zbog voljene djevojke i njene Biblije uništava i pali grad »ljudi izvan zakona«. God. 1917. prelazi u kompaniju Paramount, za koju snima 27 vesterna, od kojih se ističu Uska staza (The Narrow Trail, 1917, suredatelj, sa L. Hillyerom), Tihi čovjek (The Silent Man, 1917, suredatelj sa L. Hillyerom) i Divlji Bill Hickok (C. Smith, 1923). Poč. 20-ih godina Hartova popularnost počinje opadati. Iako je film. publika očigledno promijenila ukus, priklonivši se novim vestern-zvijezdama (T. Mix, B. Jones) koje su u prvi plan isticale spektakularnu akciju, H. nije mijenjao formulu: i dalje je pažnju poklanjao sadržaju i karakterizaciji likova, snimao u autenitičnim ambijentima, dok mu je lik postao sentimentalniji i tek se rijetko smijao. God. 1925. snimio je na poziv kompanije United Artists svoj posljednji film — Korov K. Baggotta, o čuvenoj »trci za zemljom« u Oklahomi; djelo je naišlo na dobar odziv i publike i kritike, a 1939. doživjelo i novo izdanje, popraćeno glazbom i prologom od 8 minuta, u kojem H. na svome californijskom Horseshoe Ranchu govori o svoje 2 ljubavi: filmu i Divljem zapadu. Po povlačenju s filma (nakon nastupanja u 64 djela), živio je na svom ranču, baveći se pisanjem vestern-romana, a objavio je i autobiografiju Moj život — na Istoku i Zapadu (My Life — East and West, 1929).

Ostali važniji filmovi — kao redatelj: Prolaz Two Gun Hicksa (The Passing of Two Gun Hicks, 1914); Povratak Drawa Egana (The Return of Draw Egan, 1916); Jazbina Blue Blazes (Blue Blazes Rawden, 1918, suredatelj sa L. Hillyerom); Broadway u plamenu (Branding Broadway, 1918, suredatelj sa L. Hillyerom); kao glumac: Pogodba (R. Barker, 1914); Mitnica (L. Hillyer, 1920).

LIT.: I. Trauberg, Viljam Hart, Moskva/Leningrad 1926; D. Koszarski, The Complete Films of William S. Hart, New York 1980.

Ni. Š.


Citiranje:
HART, William S.. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 15.7.2020. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=2156>.

kratice i simboli