LZMK

Filmska enciklopedija

GIELGUD, John Filmska traka traži dalje ...

GIELGUD, John (puno ime Arthur J. Gielgud), brit. filmski i kazališni glumac te kaz. redatelj (London, 14. IV 1904). Školovao se na londonskoj Kraljevskoj akademiji dramskih umjetnosti (akr. RADA); od 1929. nastupa u kazalištu Old Vic, 1930. glumi Hamleta i stječe reputaciju vodećeg interpreta Shakespeareovih likova, ubrzo i jednog od najvećih engl. kazališnih glumaca ovog stoljeća (primarno klas. repertoara; tek povremeno nastupa u suvremenom), s kojim se uspoređuju jedino L. Olivier i R. Richardson. Od 1932. usporedno i režira u kazalištu. God. 1953. dodijeljeno mu je, za zasluge na kaz. polju, počasno plemstvo (Sir). Na filmu debitira 1924, no češće nastupa tek od sredine 60-ih godina. Vrlo ozbiljna izgleda, u stvari i ne odviše privlačiv, nikada nije odgovarao standardima film. tržišta. Neatraktivno tumačenje Hitchcockova junaka u filmu Tajni agent (1936) onemogućilo mu je da stekne status film. zvijezde; zbog toga je najčešće nastupao u epizodnim ulogama (ponekad i za nj neprikladnim), često tek kao narator (zbog izvanredno sugestivne dikcije). Po mišljenju mnogih kritičara najuspjeliju ulogu ostvario je likom mudra oca u filmu Providnost (1977) A. Resnaisa. Za komičnu ulogu butlera u filmu Arthur (1981) S. Gordona nagrađen je Oscarom za epizodu. Nastupio je (do 1984) u ukupno više od 40 filmova.

Ostale važnije uloge: Dobri drugovi (V. Saville, 1932); Premijer (Th. Dickinson, 1940); Julije Cezar (J. L. Mankiewicz, 1953); Richard III (L. Olivier, 1956); Put oko svijeta za 80 dana (M. Anderson, 1956); Barrettovi iz ulice Wimpole (S. Franklin, 1956); Sveta Ivana (O. Preminger, 1957); Becket (P. Glenville, 1964); Premili pokojnik (T. Richardson, 1965); Ponoćna zvona (O. Welles, 1966); Sebastijan (D. Greene, 1968); Juriš lake konjice (T. Richardson, 1968); Oh, kakav divan rat! (R. Attenborough, 1969); Orao u kavezu (F. Cook, 1970); Izgubljeni horizont (Ch. Jarrott, 1973); Frankenstein: istinita priča (J. Smight, 1973); Ubojstvo u Orijent-ekspresu (S. Lumet, 1974); Galileo (J. Losey, 1975); Joseph Andrews (R. Richardson 1977); Kaligula (T. Brass, 1979); Pustinjski lav (M. Akkad, 1979); Dirigent (A. Wajda, 1979); Formula (J. Avildsen, 1980); Sherlock Holmes i Jack Trbosjek (B. Clark, 1980); Zlokobna sfinga (F. J. Schaffner, 1980); Vatrene kočije (H. Hudson, 1981); Opaka dama (M. Winner, 1982); Gandhi (R. Attenborough, 1982); Wagner (T. Palmer, 1982); Lov (A. Bridges, 1984).

An. Pet.


Citiranje:
GIELGUD, John. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 22.1.2022. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=1946>.

kratice i simboli