LZMK

Filmska enciklopedija

GABLE, Clark Filmska traka traži dalje ...

GABLE, Clark, am. glumac (Cadiz, Ohio, 1. II 1901 — Hollywood, 16. XI 1960). Sin farmera, školu i obitelj napustio je sa 14 godina. Okušao se u raznim zanimanjima, između ostalih i kao scenski radnik. God. 1920. s kaz. trupom Jewell Players putuje po SAD, a u to vrijeme počinje povremeno nastupati i u Hollywoodu kao statist. Kao »epizodist sa zadatkom« prvi se put pojavljuje u Veseloj udovici (E. von Stroheim, 1925), a prvu zapaženiju ulogu ostvaruje u Obojenoj pustinji (H. Higgin, 1931). Potpisavši dugoročni ugovor s kompanijom MGM, tumači prvu gl. ulogu u filmu Nasmiješeni grešnici (H. Beaumont, 1931); iste godine u filmu Slobodna duša C. Browna, kao opori gangster (čest lik u njegovoj početnoj fazi) i partner popularne N. Shearer, probija se među vodeće hollywoodske zvijezde; tako je 1932—43 (također 1948/49. i 1955) neprestano na listi 10 najkomercijalnijih glumaca am. kinematografije. U samo 3 godine (1931—34) tumači gl. uloge u oko 25 filmova, pojavljujući se kao partner mnogih slavnih glumica, tako G. Garbo (Susan Lennox, 1931, R. Z. Leonarda) i J. Harlow (Crvena prašina, 1932, V. Fleminga). God. 1934. nagrađen je Oscarom za ulogu novinara koji pomaže odbjegloj i »izgubljenoj« bogataškoj kćeri (C. Colbert) u filmu Dogodilo se jedne noći F. Capre, dokazavši da nije samo izrazit tumač »otresitih pustolova«, nego i komičar iznimne kvalitete. Nakon tog filma stječe naziv »kralja Hollywooda«, što ga je zadržao sve do smrti; isto tako, tom ulogom začinje (ubrzo dominantan) tip zvijezde u am. kinematografiji — new-dealovski optimističkog → momka iz susjedstva. Slijede brojne dalje uloge, većinom zavodnikâ bez kompleksa prema ženama i straha od okoline, a vrhunac dostiže ulogom Rhetta Butlera, koji ne popušta hirovitoj južnjačkoj ljepotici (V. Leigh), u romant. epopeji o am. građanskom ratu Prohujalo s vihorom (1939) V. Fleminga. Nakon smrti svoje druge supruge C. Lombard (1942) pristupa am. ratnom zrakoplovstvu, gdje napreduje do majora i biva odlikovan. Po izlasku iz vojske vraća se u MGM. Gubeći pomalo na popularnosti, odavši se privremeno piću, 1954. raskida ugovor i prelazi u kompaniju 20th Century-Fox. U tom razdoblju ostvario je još nekoliko značajnih uloga, npr. u filmovima Mogambo (J. Ford, 1953) i Visoki ljudi (R. Walsh, 1955). God. 1960. J. Huston ga angažira za gl. ulogu »tvrdog« kauboja u filmu Neprilagođeni (1961), koju neki kritičari smatraju njegovom najboljom ulogom uopće. Nekoliko tjedana po svršetku snimanja umire od infarkta. Nastupio je u ukupno 75 filmova.

G. je prototip i utjelovljenje am. pustolova, romant. junaka »bez kompleksa« i »bez suvišnih formalnosti«, koji po tim svojim značajkama još uvijek nije nadmašen u am. kinematografiji.

Ostale važnije uloge: Noćna bolničarka (W. A. Wellman, 1931); Opsjednuta (C. Brown, 1931); Neobični interludij (R. Z. Leonard, 1932); Bez vlastitog muškarca (W. Ruggles, 1932); Bijela sestra (V. Fleming, 1933); Zadrži svog čovjeka (S. Wood, 1933); Noćni let (C. Brown, 1933); Razigrana dama (R. Z. Leonard, 1933); Manhattanska melodrama (W. S. Van Dyke, 1934); Okovana (C. Brown, 1934); Zov divljine (W. A. Wellman, 1935); Kinesko more (T. Garnett, 1935); Pobuna na brodu Bounty (F. Lloyd, 1935); Supruga protiv sekretarice (C. Brown, 1936); San Francisco (W. S. Van Dyke, 1936); Saratoga (J. Conway, 1937); Kain i Mabel (L. Bacon, 1937); Pokusni pilot (V. Fleming, 1938); Preopasno za rukovanje (J. Conway, 1938); Idiotovo zadovoljstvo (C. Brown, 1939); Neobični tovar (F. Borzage, 1940); Petrolej (J. Conway, 1940); Sreli su se u Bombayu (C. Brown, 1941); Negdje ću te naći (W. Ruggles, 1942); Avantura (F. Fleming, 1945); Propagandisti (J. Conway, 1947); Odluka zapovjedništva (S. Wood, 1949); Svaki broj igra (M. LeRoy, 1949); Ključ grada (G. Sidney, 1950); Preko prostranog Missourija (W. A. Wellman, 1951); Plaćenik (E. Dmytryk, 1955); Kralj i četiri kraljice (R. Walsh, 1956); Banda anđelâ (R. Walsh, 1957); Učiteljev miljenik (G. Seaton, 1957); Plovi tiho, plovi duboko (R. Wise, 1958); Ali ne za mene (W. Lang, 1959); Počelo je u Napulju (M. Shavelson, 1960).

LIT.: M. MacBride, The Life Story of Clark Gable, New York 1932; R. Ewart Williams, Clark Gable, London 1934; R. Volz, Clark Gable. Eine amerikanische Filmlaufbahn, Berlin 1938; J. Garceau/I. Cocke, Dear Mr. G.: The Biography of Clark Gable, Boston 1961; G. Carpozi, Clark Gable, New York 1961; K. Gable, Clark Gable: A Personal Portrait, Englewood Cliffs 1961; Ch. Samuels, The King: A Biography of Clark Gable, New York 1963; G. Essoe/R. Lee (urednici), A Complete Gallery of His Screen Portraits, Los Angeles 1967; Ch. Williams, Gable, New York 1968; G. Essoe, The Films of Clark Gable, New York 1970; W. G. Harris, Gable and Lombard, New York 1974; M. Morella/E. Z. Epstein, Gable and Lombard, and Powell and Harlow, New York 1975.

Vr. V.


Citiranje:
GABLE, Clark. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 2.6.2020. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=1855>.

kratice i simboli