FULLER, Samuel

FULLER, Samuel, am. redatelj, scenarist, producent i pisac (Worcester, Massachusetts, 12. VIII 1911). Kao dječak počinje raditi u newyorškim novinama, a sa 17 godina postaje kriminalističkim reporterom u »San Diego Sunu«. Poč. 30-ih godina objavljuje prve pripovijetke, a 1935. prvi od nekolicine senzacionalističkih tzv. pulp-romana, Gori, djevojko, gori (Burn Baby Burn). Na scenarijima surađuje od 1936, osobito zapaženo na Newyorškim bandama (J. Cruze, 1938), nakon čega dobiva niz scenar. ponuda. Od 1942. rami je dopisnik na bojištima Sjev. Afrike i Evrope. Za ratne zasluge je odlikovan. Po završetku rata nastavlja scenar. karijeru; 1949. režira prvi film — vestern Ubio sam Jesseja Jamesa (I Shot Jesse James), kojemu je ujedno producent i scenarist. Pedesetih godina kao redatelj, scenarist i povremeno producent realizira desetak filmova koji ga svrstavaju među najosebujnije autorske ličnosti am. filma, što mu u tom razdoblju češće priznaju franc. negoli am. kritičari. Opredjeljujući se za ratne priče s južnoaz. bojišta — Čelični šljem (Steel Helmet, 1950, i producent), Bajunete na gotovs (Fixed Bayonets, 1951), Vrata Kine (China Gate, 1957, i producent), Merrillovi ratnici (Merrill's Marauders, 1962), hladnoratovske thrillere — Krađa u Južnoj ulici (Pickup on the South Street, 1953), Pakao i teška voda (Hell and High Water, 1954), krim. melodrame — Kuća od bambusa (House of Bamboo, 1955), Grimizni kimono (The Crimson Kimono, 1959, i producent), Američko podzemlje (Underworld U. S. A., 1960, i producent), te silovite vesterne — Let strijele (Run of the Arrow, 1956, i producent), Četrdeset ubojica (Forty Guns, 1957, i producent), Fuller razvija karakterističan red. postupak prepoznatljiv po istodobnoj jednostavnosti i ekspresivnosti, zasnovan na dramatičnim sižejima koji obiluju neurotičnim protagonistima i brutalnim prizorima nasilja. Središnju dramsku konfliktnu situaciju F. najčešće pojačava isprepletanjem psihol., etičkih i etničko-polit. dvojbi, tako da je u njegovim filmovima gotovo uvijek riječ o sukobu dvaju suprotnih svjetova — bilo da su to ideol. protivnici u ratu, gangsteri i policajci ili pripadnici različitih rasa. Među tim svjetovima F. postavlja čvrste granice, zatim ih sukobljava i prati posljedice tog sraza. Pa kao što ideol., kult. i etničke suprotnosti dovodi do »usijanja«, tako razvija i vizualno upadljiv stil, ne prezajući pred naglašenim simboličkim i metaforičkim rješenjima, a koristeći i oprečne stilizacijske zahvate, koji katkad imaju deziluzionistički efekt. Dok mu pojedini kritičari predbacuju reakcionarnost i šovinizam, temeljitiji su oni koji u njegovu stvaralaštvu nalaze cjeloviti univerzum zaoštrenih proturječnosti, u kojem je pojedinac nepovratno izgubljen, potisnut hipokrizijom društva. Nakon filmova Šok koridor (Shock Corridor, 1963, i producent), višeslojne studije individualne i društv. shizofrenije, i Golog poljupca (The Naked Kiss, 1965, i producent), razorne studije malograđanskog mentaliteta, F. sve teže nalazi odgovarajuće produkcijske uvjete u SAD, ponekad i ne završava već započete projekte te povremeno režira u Meksiku i Evropi. Istodobno, njegova reputacija sve je snažnija, čemu pridonose i pojavljivanja u filmovima redatelja koji ga smatraju uzorom — u Ludom Pierrotu (1965) J.-L. Godarda, Brigitte i Brigitte (1976) L. Moulleta, Posljednjem filmu (1971) D. Hoppera, 1941. (1979) S. Spielberga, te uloga u Prijatelju iz Amerike (1977) W. Wendersa. Krajem 70-ih godina iznova počinje režirati za am. producente, a njegova ostvarenja iz tog razdoblja — Velika prva divizija (Big Red One, 1979) i Bijeli pas (The White Dog, 1982) — tematski se konzistentno vezuju na njegove filmove iz 50-ih godina, a podsjećaju na njih i žestinom režije.

Ostali filmovi (kao redatelj-scenarist): Barun iz Arizone (The Baron of Arizona, 1950); Park Row (1952, i producent); Verboten! (1959, i producent); Morski pas (Shark!, 1969, snimljen 1967); Mrtvi golub u Beethoven Strasse (Dead Pigeon on Beethoven Street, 1973).

LIT.: D. Will/P. Wollen (urednici), Samuel Fuller, Edinburgh 1969; E. Sherman/M. Rubin, The Director's Event: Interviews with Five American Film-Makers (Boetticher, Bogdanovich, Fuller, Penn, Polonsky), New York 1970; Ph. Hardy, Samuel Fuller, London 1970; N. Garnham, Samuel Fuller, London 1971.