FROELICH, Carl

FROELICH, Carl, njem. redatelj (Berlin, 5. IX 1875 — Berlin, 12. II 1953). Inženjer elektrotehnike, jedan od pionira njem. filma. Kao snimatelj pridružuje se 1902. O. Messteru, koji je proizvodio prve njem. filmske novosti. Režira od 1910. God. 1920. osniva vlastito film. poduzeće. Iste godine zajedno sa D. Buchowetzkim realizira jednu od prvih značajnih film. verzija Braće Karamazovih (Die Brüder Karamasoff). Posebno se isticao u radu s glumicama (npr. sa A. Nielsen u Idiotu /Der Idiot/, 1921, sa L. Dagover u Ljubavi i spletki /Luise Müllerin — Kabale und Liebe/, 1922, te sa H. Porten u Majci i djetetu /Mutter und Kind/, 1924). Nakon velikog uspjeha pov. drame Lujza, pruska kraljica (Luise, Königin von Preussen, 1931, sa H. Porten u naslovnoj ulozi), F. svoje poduzeće inkorporira u koncern UFA, u kojem ostaje do 1940. Nakon supervizije filma Djevojke u uniformi (1931) L. Sagan, a po dolasku nacistâ na vlast, snima uglavnom filmove o mladeži, s eksplicitnim odgojnim ambicijama, u kojima dokazuje svoju privrženost idejama nacionalsocijalizma (npr. Zrijuća mladost — Reifende Jugend, 1933; Ja za tebe, ti za mene — Ich für dich, du für mich 1934; Traumulus, 1936); za takve filmove u više navrata nagrađivan je drž. nagradama. God. 1939. postaje rukovoditeljem Državne filmske komore (Reichsfilmkammer). Nakon II svj. rata djelovanje mu je do 1947. zabranjeno, a potom karijeru nastavlja do 1951.

Njegov sin Gustav Froelich filmski je glumac.

Ostali važniji filmovi: Tirol pod oružjem (Tirol im Waffen, 1913); Kišobran s labudom (Der Schirm mit dem Schwan, 1915); Komorna glazba (Kammermusik, 1925); Ruže s juga (Die Rosen aus den Süden, 1926); Utočište (Zuflucht, 1928); Noć pripada nama (Die Nacht gehört uns, 1927); Ova ili nijedna (Die oder keine, 1932); Koral lutnji (Der Choral von Leuthen, 1933); Proljetne priče (Frühlings Märchen, 1934); Nadstražar Schwenke (Oberwachtmeister Schwenke, 1935); Kad bismo svi bili anđeli (Wenn wir alle Engel wären, 1936); Stramputice lijepog Karla (Die Umwege des schönen Karl, 1938); Domovina (Heimat, 1938); Bio je to divan bal (Es war rauschende Ballnacht, 1939); Kraljičino srce (Das Herz der Königin, 1940); Obitelj Bucholz (Familie Bucholz, 1944); Stips (1951).