FRANKLIN, Sidney

FRANKLIN, Sidney, am. redatelj i producent (San Francisco, 21. III 1893 — Santa Monica, California, 18. V 1972). Isprva tvornički radnik, putujući trgovac, radnik na naftonosnim poljima i dr. Na filmu od 1913. kao glumac-epizodist i asistent snimatelja. Redatelj od 1914, kada zajedno s bratom Chesterom M. Franklinom režira kratkometr. filmove za djecu. Na igr. filmu od 1915, režirajući do 1917. s bratom, a po njegovu odlasku u vojsku sam. Ubrzo je stekao reputaciju pedantnog redatelja-zanatlije, kao i prvorazrednoga »ženskog redatelja« (radio je, među ostalima, sa N. i C. Talmadge, M. Pickford, M. Davies, G. Garbo, N. Shearer, L. Rainer i J. Jones), koji je u stanju i prosječnu glumicu dovesti do vrsne kreacije. Isprva je radio za kompanije First National i Warner Brothers, a najplodnije razdoblje karijere proveo je (od 1926) u MGM-u, kao ljubimac producenta I. J. Thalberga. Prve veće uspjehe postiže već u nij. razdoblju Glumicom (The Actress, 1928) i Divljim orhidejama (Wild Orchids, 1929), u zv. razdoblju nastavlja »britanskim komedijama« Stražar (The Guardsman, 1931, po komadu F. Molnára), o suprugu koji testira ženinu vjernost, i Privatni životi (Private Lives, 1931, po komadu N. Cowarda), o bivšim bračnim drugovima koji obnavljaju svoju vezu, da bi najviše uspjeha požnjeo filmovima Tamni anđeo (The Dark Angel, 1935), melodramom o dva čovjeka zaljubljena u istu ženu, i Dobra zemlja (The Good Earth, 1937, po romanu P. Buck), pričom o kin. seljaku koji se obogaćuje, ali gubi voljenu ženu; za potonjeg je nominiran za Oscara, mada su u režiji surađivali i S. Wood, F. Niblo, A. Marton i G. Hill. Nakon toga (snimivši više od 50 igr. filmova) napušta režiju (vraća joj se samo još jednom 1956) i postaje producentom. Njegova produkcija Gospođa Miniver (W. Wyler, 1942) osvaja Oscara, a sâm F. iste je godine nagrađen specijalnim Oscarom »za konstantno visoku razinu produkcijâ«.

Ostali važniji filmovi — kao redatelj: Razbijač (The Hoodlum, 1919); Srce s planine (Heart o' the Hills, 1919); Neprestano nasmiješena (Smilin' Through, 1922); Primitivni ljubavnik (The Primitive Lover, 1922); Istok je zapadno (East Is West, 1922); Dulcy (1923); Njena ljubavna noć (Her Night of Romance, 1924); Njena sestra iz Pariza (Her Sister of Paris, 1925); Quality Street (1927); Posljednji časovi gospođe Cheyney (The Last of Mrs. Cheyney, 1929); Žena skandala (The Lady of Scandal, 1930); Neprestano nasmiješena (Smilin'Through, 1932, remake nij. filma iz 1922); Sastanak u Beča (Reunion in Vienna, 1933); Barrettovi iz ulice Wimpole (The Barretts of Wimpole Street, 1934; također i remake 1956); kao producent: Most Waterloo (M. LeRoy, 1940); Robovi prošlosti (M. LeRoy, 1942); Madame Curie (M. LeRoy, 1944); Bijele stijene Dovera (C. Brown, 1944); Proljeće života (C. Brown, 1946); Priča o Miniverovima (H. C. Potter, 1950).