FISCHER, Gunnar

FISCHER, Gunnar, šved. snimatelj (Ljungby, 18. XI 1910). Film. karijeru započinje 1935. kao asistent J. Jaenzona; samostalnim snimateljem postaje 1942. Osim fotografije u djelu Dvoje ljudi (1945) C. Th. Dreyera, njegova najuspjelija ostvarenja vezana su uz filmove I. Bergmana (nakon 12 suradnji, njihova se umj. stanovištva počinju sukobljavati, pa od 1961. za Bergmana snima S. Nykvist). Među ostvarenjima u Bergmanovim filmovima posebno valja istaknuti Sedmi pečat (1956), koji mnogi smatraju autorovim vizualno najuspjelijim djelom; srednji je vijek dočaran spojem realizma i apokaliptičnih vizija (npr. prizori igre šaha sa smrću i spaljivanja vještica). U Divljim jagodama (1957) F. uspijeva pak povezati snove s realnošću. Nakon prekida suradnje s Bergmanom kao da je izgubio svoj izraziti osjećaj za dramski chiaro-scuro (posebice u eksterijernoj fotografiji), pa se njegova ostvarenja nakon toga odlikuju samo teh. perfekcijom. Često radi i za televiziju, a bavi se i ilustriranjem knjigâ za djecu.

Njegov sin Peter Fischer također je film. snimatelj.

Ostali važniji filmovi: Noć u luci (H. Faustman, 1943); Lučki grad (I. Bergman, 1948); Bom vojnik (L.-E. Kjellgren, 1948); Žeđ (I. Bergman, 1949); Veselje (I. Bergman, 1950); Ovdje se to ne može dogoditi (I. Bergman, 1950); Ljetna međuigra (I. Bergman, 1950); Žene čekaju (I. Bergman, 1952); Ljeto s Monikom (I. Bergman, 1953); Gabrielle (H. Ekman, 1954); Osmijesi ljetne noći (I. Bergman, 1955); Vlastiti ulaz (H. Ekman, 1956); Lice (I. Bergman, 1958); Đavolje oko (I. Bergman, 1959); Vrt užitaka (A. Kjellin, 1961); Doći ćeš jednog ljeta (B. Henning-Jensen, 1962); Moja ljubav je ruža (H. Ekman, 1963); 491 (V. Sjöman, 1964); Samo kao prijatelji (H. Abramson, 1965); Stimulantia (omnibus, epizoda V. Sjömana, 1967); Ola i Julija (J. Halldoff, 1967); Krošnje crne palme (L.-M. Lindgren, 1969); Made in Sweden (J. Bergenstråhle, 1969); Miss and Mrs. Sweden (G. Gentele, 1970); Dodir (I. Bergman, 1971, samo nekoliko sekvenci).