DREIER, Hans

DREIER, Hans, am. scenograf njem. podrijetla (Bremen, 21. VIII 1885 — 24. X 1966). Diplomirao arhitekturu u Münchenu; isprva nadzornik gradnji u tadašnjoj njem. koloniji Kamerunu. Na filmu od 1919. kao scenograf kompanije UFA u Berlinu. God. 1923. odlazi u Hollywood gdje ga angažira kompanija Paramount, u kojoj ostaje do kraja karijere (preko 100 filmova); kao već poznat scenograf, kasnije postaje rukovodiocem scenogr. odjela te kompanije. Kao jedan od kreatorâ lik. izgleda Paramountovih filmova (jednako utjecajan kao C. Gibbons u MGM-u) inzistira na blještavoj scenografiji (neki kritičari nazivaju je čak »užarenom«), čija raskoš ipak nije sama sebi svrhom, već upravlja gledateljevim osjećanjima naznačujući temeljne značajke likova i situacijâ. Najčešće je radio za J. von Sternberga (11 filmova) i E. Lubitscha (10) i u njihovim je djelima dao najuspjelija ostvarenja, iako je svoja 3 Oscara osvojio za rad u filmovima Francuzov zaton (1944) M. Leisena, Samson i Dalila (1949) C. B. De Millea i Bulevar sumraka (1950) B. Wildera (i s ovom trojicom redatelja češće je surađivao). Od ostalih njegovih ostvarenja pamti se i posljednje — u Mjestu pod suncem (1951) G. Stevensa.

Ostali važniji filmovi: Zabranjeni raj (E. Lubitsch, 1924); Podzemlje (J. von Sternberg, 1927); Posljednja zapovijed (J. von Sternberg, 1928); Dokovi New Yorka (J. von Sternberg, 1928); Rodoljub (E. Lubitsch, 1928); Ulica grijeha (M. Stiller, 1928); Slučaj Lene Smith (J. von Sternberg, 1929); Grom iz vedra neba (J. von Sternberg, 1929); Ljubavna parada (E. Lubitsch, 1929); Kralj skitnicâ (L. Berger, 1930); Maroko (J. von Sternberg, 1930); Obeščašćena (J. von Sternberg, 1931); Američka tragedija (J. von Sternberg, 1931); Nasmiješeni poručnik (E. Lubitsch, 1931); Čovjek koga sam ubio (E. Lubitsch, 1932); Doktor Jekyll i gospodin Hyde (R. Mamoulian, 1932); Ekspres za Shanghai (J. von Sternberg, 1932); Jedan sat s tobom (E. Lubitsch, 1932); Nevolje u raju (E. Lubitsch, 1932); Nacrt za život (E. Lubitsch, 1933); Nisam anđeo (W. Ruggles, 1933); Pjesma nad pjesmama (R. Mamoulian, 1933); Grimizna carica (J. von Sternberg, 1934); Kleopatra (C. B. De Mille, 1934); Đavao je žena (J. von Sternberg, 1935); Život bengalskog kopljanika (H. Hathaway, 1935); Križari (C. B. De Mille, 1935); Texaški rangeri (K. Vidor, 1936); Čežnja (F. Borzage, 1936); General je umro u zoru (L. Milestone, 1936); Anđeo (E. Lubitsch, 1937); Wells Fargo (F. Lloyd, 1937); Visok, pametan i lijep (R. Mamoulian, 1937); Čovjek iz prerije (C. B. De Mille, 1937); Pripremi se za budućnost (L. McCarey, 1937); Osma žena Modrobradog (E. Lubitsch, 1938); Ti i ja (F. Lang, 1938); Union Pacific (C. B. De Mille, 1939); Sjeverozapadna konjička policija (C. B. De Mille, 1940); Zaustavi zoru (M. Leisen, 1941); Priča o Palm Beachu (P. Sturges, 1942); Major i derište (B. Wilder, 1942); Požanji divlji vjetar (C. B. De Mille, 1942); Stakleni ključ (S. Heisler, 1942); Kome zvono zvoni (S.Wood, 1943); Priča o doktoru Wassellu (C. B. De Mille, 1944); Idući svojim putem (L. McCarey, 1944); Dama u tami (M. Leisen, 1944); Dvostruka obmana (B. Wilder, 1944); Plavo nebo (S. Heisler, 1946); Carski valcer (B. Wilder, 1948); Žalim, pogrešan broj (A. Litvak, 1949); Veliki Gatsby (E. Nugent, 1949).