DOUGLAS, Kirk

DOUGLAS, Kirk (pr. ime Issur Danielovitch), am. filmski glumac (Amsterdam, New York, 9. XII 1916). Sin rus. emigranata; studira na newyorškom sveučilištu St. Lawrence, gdje se ističe u rvanju i glumi u amat. dramskim predstavama. Od 1939. pohađa American Academy of Dramatic Arts (AADA) i pritom se izdržava raznim fiz. poslovima, radeći između ostalog kao profesionalni rvač, vratar, čuvar parkirališta i hotelski paž. Debitira 1941. na Broadwayu, no glum. afirmaciju stječe tek nakon povratka iz mornarice, kad igra gl. uloge u nekoliko uspješnih broadwayskih komada i radio-drama. Nedugo zatim zapaženo debitira i na filmu — u melodrami Neobična ljubav Marthe Ivers (1946) L. Milestonea, nastupajući (kao partner B. Stanwyck) u ulozi malodušnoga javnog tužitelja kojim vlada njegova ambiciozna supruga. Prekretnica u njegovoj karijeri je sugestivna interpretacija beskrupuloznog boksača u Šampionu (M. Robson, 1949), koja mu donosi nominaciju za Oscara i pretvara ga u zvijezdu. Zahvaljujući snažnoj i energičnoj pojavi, a osobito oštrim crtama lica — uskim očima, dugom povinutom nosu, tankim stisnutim usnama i dominantnoj, prkosno istaknutoj bradi s jamicom — D. je nastavio uvjerljivo tumačiti ambiciozne, žestoke, nemilosrdne protagoniste koji ne biraju sredstva za postizanje visokih ciljeva, otkrivajući u tim likovima, osim osjećaja krivnje, i sklonost ka samouništenju pri takvim borbama. Istaknuo se osobito u nizu zapaženih melodrama 50-ih godina: kao novinar u Senzaciji (B. Wilder, 1951), detektiv u Detektivskoj priči (W. Wyler, 1951), a pogotovo kao film. producent odn. Vincent Van Gogh u filmovima Grad iluzija (1952) i Žudnja za životom (1956) V. Minnellija, za koje je nominiran za Oscara. Popularnost mu osiguravaju i mnogobrojni akcioni filmovi iz tog razdoblja, uglavnom vesterni, kojima je od 1955. i producent; najveće uspjehe u toj ulozi (na čelu vlastite kompanije Bryna Productions) postiže filmovima Staze slave (1957) i Spartak (1960) S. Kubricka, u kojima i igra. Poč. 60-ih godina, na inicijativu predsjednika J. F. Kennedyja, putuje po svijetu kao izaslanik am. vlade, popularizirajući njene poglede o demokraciji, a nakon toga se istaknuo u liberalističkome polit. filmu Sedam dana u maju (J. Frankenheimer, 1964). Kasnije nastupa na televiziji i glumi uglavnom u rutinskim vesternima, uključujući i vlastite red. pokušaje, Protuvu (The Scalawag, 1973, suredatelj Z. Čalić) i znatno zapaženiju Potjeru (Posse, 1975), odigravši do 1984. više od 60 film. uloga.

Njegov sin Michael Douglas također je zapaženi film. glumac i producent.

Ostale važnije uloge: Crnina pristaje Elektri (D. Nichols, 1947); Iz prošlosti (J. Tourneur, 1947); Hodam sam (B. Haskin, 1948); Pismo trima ženama (J. L. Mankiewicz, 1949); Mladić s trubom (M. Curtiz, 1950); Staklena menažerija (I. Rapper, 1950); Pustinja straha (R. Walsh, 1951); Tajna Indijanke (H. Hawks, 1952); Priča o tri ljubavi (omnibus, epizoda Ekvilibrij G. Reinhardta, 1953); Žongler (E. Dmytryk, 1953); Ljubavni čin (A. Litvak, 1954); Odisej (M. Camerini, 1954); 20 000 milja pod morem (R. Fleischer, 1954); Trkači (H. Hathaway, 1955); Čovjek bez zvijezde (K. Vidor, 1955); Indijanski borac (A. De Toth, 1955); Supertajna afera (H. C. Potter, 1956); Obračun kod O. K. Corrala (J. Sturges, 1957); Vikinzi (R. Fleischer, 1958); Posljednji vlak iz Gun Hilla (J. Sturges, 1959); Đavolov učenik (G. Hamilton, 1959); Zabranjene strasti (R. Quine, 1960); Posljednji sumrak (R. Aldrich, 1961); Usamljeni su hrabri (D. Miller, 1962); Dvije nedjelje u nepoznatom gradu (V. Minelli, 1962); Lista Adriana Messengera (J. Huston, 1963); Prva pobjeda (O. Preminger, 1965); Heroji Telemarka (A. Mann, 1966); Gori li Pariz? (R. Clément, 1966); Put na Zapad (A. V. McLaglen, 1967); Vatrena karavana (B. Kennedy, 1967); Sicilijanska braća (M. Ritt, 1968); Aranžman (E. Kazan, 1969); Bio jednom jedan pokvarenjak (J. L. Mankiewicz, 1969); Dvoboj (L. Johnson, 1971); Čovjek od autoriteta (M. Lupo, 1972); Jednom k'o nijednom (G. Green, 1975); Furija (B. De Palma, 1978); Cactus Jack (H. Needham, 1979); Kućno kino (B. De Palma, 1979); Konačno odbrojavanje (D. Taylor, 1980); Saturn 3 (S. Donen, 1980); Čovjek sa srebrne rijeke (G. Miller, 1982).

LIT.: T. Thomas, The Films of Kirk Douglas, Secaucus 1972, J. McBride, Appraisal for of His Career and Movies, s. l. 1976.