DISNEY, Walt

DISNEY, Walt, am. animator i producent (Chicago, 5. XII 1901 — Burbank, California, 15. XII 1966). Isprva raznosač novinâ. Nakon odsluženja vojnog roka, 1919. dolazi u Kansas City, gdje upoznaje talentiranog crtača U. Iwerksa; najprije rade u listu »Restaurant News«, zatim u Kansas City Film Ad, mjesnoj produkciji crt. filmskih reklama. Zajedno proučavaju tehniku animacije i posuđenom kamerom 1920. realiziraju kratki crt. film koji se s uspjehom prikazuje u lokalnom kinu Newman Theatre. Stalna predigra u kinematografu, sastavljena od reklamâ i crt. šalâ, zvala se Newman Laugh-O-Gram; već prvi Disneyjevi radovi za tu predigru dostižu izvedbene standarde ondašnje animacije. Prikupivši sredstva, D. 1921. osniva vlastiti studio Laugh-O-Gram Films Corporation. Od početka se otkriva kao ambiciozan organizator i stvaralac. Filmovi iz 1922. znatno su složeniji od prethodnih pothvata: Četiri muzikanta iz Bremena (Four Musicians of Bremen), Goldie Locks i tri medvjeda (Goldie Locks and the Three Bears), Jack i čarobni grah (Jack and the Beanstalk) i Pepeljuga (Cinderella). Seriju 1923. završava Crvenkapicom (Little Red Ridding Hood) i Mačkom u čizmama (Puss in Boots), a zatim započinje seriju Alice u zemlji crtanog filma (Alice in Cartoonland) koja živu glumicu (Virginia Davis) povezuje s nacrtanim likovima i ambijentima. Pothvat uspijeva, no realizacija iscrpljuje sredstva i D. zatvara studio. S kopijom filma odlazi u Hollywood, nalazi distributera i potpisuje ugovor za seriju Alice Cartoons. S bratom Royem završava od 1924. do 1927. petnaestak epizoda; 1925. pridružuje im se Iwerks, a 1926. započinju seriju Oswald, sretni zec (Oswald the Lucky Rabbit — do 1928. desetak epizoda). U Hollywoodu D. zauvijek ostavlja posao animatora i posvećuje se poslovnim i organizacijskim problemima proizvodnje. Serija o Oswaldu postiže uspjeh, no sukob s distributerom dovodi do njenog prekida. D. i Iwerks tada stvaraju lik Mickeya Mousea: Ludi avion (Plane Crazy, 1928) prvi je započet i dovršen film s tim novim junakom. S pojavom zvuka D. ostvaruje prvi zvučni crt. film Parobrod Willie (Steamboat Willie); film je prikazan 18. XI 1928. i izazvao je senzaciju. Uspjeh leži u Disneyjevom osjećanju novoga strukturalnog jedinstva animacijske kreacije: zvuk nije moguće dodavati nacrtanoj slici, već ga treba savršeno sinkronizirati s pokretima likova i razvitkom radnje; glazba i šumovi javljaju se kao ritmički akcenti i dramaturške dopune zapleta. Nakon filma Parobrod Willie D. završava ranije započet Galopirajući gaučo (Gallopin' Gaucho) i dodaje mu zvuk, također i Ludom avionu. God. 1929. osniva Walt Disney Production Ltd; nastavlja epizode s Mickeyjem i počinje seriju Luckaste simfonije (Silly Simphonies) Plesom kostura (Skeleton Dance). Slijede Cvijeće i drveće (Flowers and Trees, 1932, prvi crt. film u bojama, koji Disneyju donosi prvog Oscara), Tri praščića (Three Little Pigs, 1933), Kornjača i zec (The Tortoise and the Hare, 1934), Ružno pače (The Ugly Duckling, 1939) itd. Serija završava 1939, nakon 30 epizoda.

Uz Mickeyja (i njegovu družicu Minnie) uskoro se pojavljuju Pluton (Pluto, u Bandi lanaca — The Chain Gang, 1931), Pajo Patak (Donald Duck, u Sirotanovom dobročinstvu — Orphan's Benefit, 1934) i Šiljo (isprva Dippy Dawg, zatim Goofy, u Mickeyjevoj servisnoj stanici — Mickey's Service Station, 1935). Tada nastaju Disneyjeva najbolja ostvarenja; Orkestralni koncert (The Band Concert, 1935, prvi film serije u bojama), Mickeyjeva vatrogasna brigada (Mickey's Fire Brigade, 1935), Pajin godišnji odmor (Donald's Vacation, 1935), Selidba (Moving Day, 1936), Usamljeni duhovi (Lonesome Ghosts, 1937) i dr. vrhunski su doprinosi poetici crt. filma. D. se koristi iskustvima basne, bajke, satire, karikature, muz. komedije i američke nij. komedije te slijedi struju tzv. magičnog realizma, karakterističnog za am. strip i crt. film prethodnih desetljeća; figure modelira zaobljenim crtežom (tzv. O-linearnost), dotjeruje punu, dinamičnu animaciju (koncept akcije koja se nikad ne prekida tu dolazi do vrhunca), smionim scenogr. zahvatima osvaja prostor prizora, dok dopadljive melodije i boje upotpunjuju cjelinu; pored braće Fleischer, D. dalje usavršava jedinstvo animacijskih elemenata; crtež, pokret, zvuk i boja postaju organski činioci složene pikto-fono-kinetičke strukture koja širi mogućnosti medija. Tako »zlatno doba« američkoga crt. filma (koje započinje opusom W. McCaya, a nastavlja se u djelu P. Sullivana) kulminira u majstorijama braće Fleischer i W. Disneyja od 20-ih do sredine 30-ih godina. Za Disneyja rade Iwerks (napušta studio 1930, ali se vraća 1939), F. Freleng (1927), S. Busustow (1934 — 1941), J. Hubley (1935—1941) i dr. Prvim dugometražnim crt. filmom Snjeguljica i sedam patuljaka (Snow White and the Seven Dwarfs, 1938) počinje druga faza njegova stvaralaštva, u kojoj učvršćuje svoju svjetsku slavu. D. također ostvaruje nove teh. mogućnosti, npr. tzv. multi-plan-kameru koja omogućuje prostorna odvajanja pojedinih planova crt. filmskog prizora (prvi put primijenjena u Starom mlinu — The Old Mill, 1937, široko korištena u Snjeguljici i kasnijim dugometr. pothvatima), usavršava upotrebu rotoskopa i maketa, kombinira igr. elemente s animiranim itd. Njegovi crt. filmovi osvajaju Oscare od 1932. do 1939, zatim 1941, 1942. i 1953, uz još pet specijalnih Oscara. Maštovitost u zamišljanju, spretnost u izradi i lansiranju proizvoda ubrzo ga pretvara u simbol am. optimizma i prosperiteta. Luckasta domišljatost ranijeg perioda, međutim, povlači se pred dotjerivanjem i eksploatacijom dopadljivoga narativnog modela lišenog svega izazovnog, slobodnijeg i dvosmislenog. To, kao i njegova autoritarnost, uzrokuje 1941. štrajk animatorâ, od kojih neki (npr. Bosustow i Hubley) napuštaju studio i formiraju vlastitu kompaniju United Productions of America.

Od 1937. kontinuirano proizvodi cjelovečernje crt. filmove. Najpoznatiji su Pinocchio (1940), Fantazija (Fantasia, 1940; u muz. obradbi sudjelovao je slavni dirigent L. Stokowski), Dumbo (1941), Bambi (1942), Tri kabaljerosa (The Three Caballeros, 1945), Sviraj moju glazbu (Make Mine Music, 1946), Šala i mašta (Fun and Fancy Free, 1947), Pepeljuga (Cinderella, 1950), Alice u zemlji čudesa (Alice in Wonderland, 1951), Peter Pan (1953), Dama i skitnica (Lady and the Tramp, 1955), a pokušaji površinskog moderniziranja oblikâ vidljivi su u filmovima Trnoružica (Sleeping Beauty, 1959), 101 dalmatinac (101 Dalmatians, 1961), Mač u kamenu (The Sword in the Stone, 1963), također u projektima koje studio ostvaruje nakon Disneyjeve smrti — Knjiga o džungli (The Jungle Book, 1967), Mačke iz visokog društva (The Aristocats, 1970), Robin Hood (1973) itd. Serija s Mickeyjem nastavlja se do 1953 (oko 120 epizoda), s Pajom do 1961 (oko 130 epizoda). Bez uspjeha povremeno koristi elemente moderne, reducirane animacije (npr. u filmu Kauboju je potreban konj — A Cowboy Needs a Horse, 1956, ili Istina o majci Guski — The Truth about Mother Goose, 1957). Kritičari se razilaze u ocjenama ove Disneyjeve faze: govori se o spektakularnom i artističkom vrhuncu crt. filma, no češće su teze o postupnom srozavanju Disneyjeve poetike do kiča i imitiranja igranofilm. dramaturgije. Ipak, ni jedan moderni stvaralac crt. filma nije dosegao Disneyjevu dopadljivost i popularnost na području cjelovečernjega crt. filma.

Pored crtanih, D. proizvodi i vrlo uspjele dokum. filmove o životu u prirodi (tzv. True-Life Adventures) koji mu donose još desetak Oscara (ukupno ih je osvojio 29, više no ijedan dr. stvaralac); najpoznatiji su Otok tuljana (Seal Island, 1948), U dolini dabrova (In Beaver Valley, 1950), Pola jutra prirode (Nature's Half Acre, 1951), Živa pustinja (The Living Desert, 1953), Prerija koja nestaje (The Vanishing Prairie, 1955) i Bijela divljina (White Wilderness, 1958). Također proizvodi igr. filmove, među kojima su najuspješniji 20 000 milja pod morem (R. Fleischer, 1954) i Mary Poppins (R. Stevenson, 1964); nakon njegove smrti, od igr. filmova Disneyjeve produkcije najviše je uspjeha imala serija o automobilu Herbieju, započeta filmom Ah, taj divni auto (R. Stevenson, 1968).

O Disneyjevoj ličnosti, radu i opusu napisano je mnogo, još uvijek bez konačnih analiza i dalekosežnijih zaključaka. Doista je nedvojbeno da je D. najzaslužniji za popularizaciju crt. filma u svijetu, osobito onog za djecu. Ujedno, bio je jedna od najprosperitetnijih i najmoćnijih ličnosti svjetskog filma uopće. Da bi povećao svoje prihode, osnovao je vlastitu distributersku kompaniju (Buena Vista), koja ga je učinila potpuno nezavisnim. Također, 1954. počeo je proizvoditi tv-seriju, koja je njegovu kinemat. popularnost prenijela i u domove njegovih ljubitelja. Konačno, 1955. izgradio je zab. park Disneyland u Anaheimu (California), jednu od najvećih turističkih atrakcija SAD; kasnije, 1971, njegovi su nasljednici sagradili još veći Disney World u Orlandu (Florida), koji se neprekidno širi (poč. 80-ih godina ondje se počeo graditi tzv. grad budućnosti).

LIT.: R. D. Field, The Art of Walt Disney, New York 1942; D. Disney Miller (as told to Pete Martin), The Story of Walt Disney, New York 1956; B. Thomas, The Art of Animation: The Story of the Disney Studio Contributions to a New Art, New York 1958; B. Thomas, Walt Disney: Magician of the Movies, New York 1966; M. Houghton Comfort, Walt Disney, Master of Fantasy, Minneapolis 1968; R. Schickel, The Disney Version: The Life, Times, Art and Commerce of Walt Disney, New York 1968; M. Hammon Tree, Walt Disney: Young Movie Maker, New York 1969; M. Bessy, Walt Disney, Paris 1970; C. Munsey, Disneyana: Walt Disney Collectibles, New York 1970; E. Rider Montgomery, Walt Disney: Master of Make-believe, Champaign 1971; P. Zanotto (urednik), Walt Disney: Magic Moments, Mainland 1973; E. Arseni/L. Bosi/M. Marconi, Walt Disney: Magic Moments, Milano 1973; Ch. Finch, The Art of Walt Disney, New York 1973; L. Maltin, The Disney Films, New York 1973; B. Thomas, Walt Disney: An American Original, New York 1976; D. Bain/B. Harris, Mickey Mouse: Fifty Happy Years, London 1977; O. De Fornari, Walt Disney, Firenze 1978; R. Reitberger, Walt Disney, Reinbek bei Hamburg 1979; D. Manthey (urednik), Die Filme von Walt Disney, Hamburg 1981; S. Birnbaum, Walt Disney's World, Boston 1982.