SVJETSKI FESTIVAL ANIMIRANOG FILMA u Zagrebu (akr. SFAF), stalna film. manifestacija koja se od 1972 (nakon gašenja istovrsnog festivala u Mamaji /Rumunjska/) bijenalno održava poč. lipnja. Jedan je od 4 (odn. 5) tradic. svjetska festivala koji se odvijaju pod pokroviteljstvom → ASIFA-e (Annecy, Ottawa, Varna /od 1985. i Hiroshima/). Održavaju se naizmjenično: jedne godine Annecy, Varna i Hiroshima, a sljedeće Zagreb i Ottawa.
Osnovan odlukom ASIFA-e 1969 (osnivač i prvi direktor festivala Želimir Matko), S. se u svijetu ubrzo afirmirao kao jedan od najznačajnijih festivala animacije, dobrom organizacijom i stvaranjem specifičnoga festivalskog ugođaja privlačeći svaki put sve veći broj stvaralaca iz velikog broja zemalja. Osnivanju festivala i njegovoj afirmaciji umnogome je pridonio ugled → Zagrebačke škole crtanog filma: S. je i organiziran uz pomoć Zagreb filma, a njegovi nosioci su mnogi značajni predstavnici zagrebačke animacije. Posebna je zasluga ovog festivala što je prvi uveo međunar. selekcijsku komisiju koja vrši izbor prijavljenih filmova, čime je povećana objektivnost izbora i postignuta ujednačenost kvalitete na unaprijed utvrđenim visokim kriterijima. Ta je praksa nakon toga prihvaćena kao uvjet i za sve ostale festivale animacije koji se održavaju pod pokroviteljstvom međunar. društva crt. filma ASIFA.
Festival se prvo održavao u velikim dvoranama (Dom JNA, Studentski centar, Koncertna dvorana »Vatroslav Lisinski«), da bi posljednjih godina bio premješten u sâm centar grada, gdje se program odvija u nekoliko dvorana i na otvorenim prostorima trgova, te tako prerasta u svojevrsni »urbofest«. Petodnevni program festivala sastoji se od programa filmova u konkurenciji, informativne sekcije, retrospektivâ i niza dodatnih programa (izložbi, promocija knjiga, predavanja, video-projekcija, zasebnog tv-programa, animo-marketa /povremeno/ i dr.), a u posebnom se programu prikazuju i nagrađeni filmovi s prošlogodišnjih ASIFA-inih festivala. Prosječno se prijavljuje do 400 filmova iz oko 30 zemalja, od kojih se do 50 uzima za službenu konkurenciju, a isto toliko za informativnu sekciju. Pravo sudjelovanja u službenoj konkurenciji imali su prvih godina samo filmovi koji nisu bili nagrađivani na dr. festivalima, a posljednjih godina izuzeti su samo filmovi nagrađeni prethodne godine u Annecyju i Varni. Međunar. žiri proglašuje najbolji film kojem se dodjeljuje Grand Prix; dodjeljuje se još 6 glavnih nagrada za filmove u pojedinim kategorijama (3 u svakoj): A — filmovi do 5 min, B — filmom od 5-12 min, C — filmovi od 12-30 min, D — obrazovni filmovi, E — filmovi za djecu, F — debitantski filmovi; pored toga, postoji još niz specijalnih nagrada (za animaciju, likovnost, zvuk, scenarij, glazbu i dr.), te nekoliko nagrada posebnih žirija, film. kritičara i gledatelja. Na posljednjim festivalima uvedena je i nagrada za životno djelo: 1986. Normanu McLarenu, 1988. Chucku Jonesu i 1990. Johnu Halasu.
S. je umnogome pridonio popularizaciji i afirmaciji niza autora, grupa i škola anim. filma, kao i nacionalnih kinematografija.
SVJETSKI FESTIVAL ANIMIRANOG FILMA (Gl. nagrade)
1972 |
|
Grand Prix: |
Bitka kod Kerženca I. Ivanova-Vana i J. Norštejna (SSSR) |
A: |
Film o kadi M. Beamsa (SAD) |
B: |
Operation X-70 R. Servaisa (Belgija) |
C: |
٪ |
D: |
Nešto vruće Z. Grgića (Jugoslavija) |
E: |
Joshua i klupko J. C. Langea (SAD); Stijene br. 12 J. Hensona (SAD) |
F: |
|
1974 |
|
Grand Prix: |
Dnevnik N. Dragića (Jugoslavija) |
A: |
Sizif M. Jankovicsa (Madžarska) |
B: |
Putnik drugog razreda B. Dovnikovića (Jugoslavija) |
C: |
٪ |
D: |
Animirani kolač R. Bloomberga (SAD) |
E: |
Lisica i zec J. Norštejna (SSSR); Zagor i glazbena trava P. L. de Maasa (Italija) |
F: |
Dugo crtano putovanje G. Scarfea (Vel. Britanija) |
1976 |
Nije održan |
1978 |
|
Grand Prix: |
Satiemania Z. Gašparovića (Jugoslavija) |
A: |
٪ |
B: |
Specijalna dostava J. Weldona (Kanada) |
C: |
٪ |
D: |
38 papagaja, 5 majmuna i 2 slonice I. Ufimceva (SSSR) |
E: |
Kuća koju je sagradio Jack A. Hržanovskog (SSSR); Sportski život Z. Grgića (Jugoslavija) |
F: |
Tišina I. Orosza (Madžarska) |
1980 |
|
Grand Prix: |
Bajka nad bajkama J. Norštejna (SSSR) |
A: |
Igra taktovima P. Driessena (Kanada) |
B: |
Posljednji sunčev zrak N. Majdaka (Jugoslavija) |
C: |
Tri pronalazača M. Ocelota (Francuska) |
D: |
Pasja droga K. Pindala (Kanada) |
E: |
Smiješak za tetku G. Deitcha (SAD); Animalia IV — Mačka T. Hernádija (Madžarska) |
F: |
Gordijski čvor Z. Szilágyija (Rumunjska) |
1982 |
|
Grand Prix: |
٪ |
A: |
Put k susjedu N. Dragića (Jugoslavija) |
B: |
E B. Pojara (Kanada) |
C: |
Izgubljeni svijet A. Kavija i J. Ruohomakija (Finska) |
D: |
Ptica prasica R. Condieja (Kanada) |
E: |
Zagrli me S. Weisea (SAD) |
F: |
Bez uzrujavanja T. Bakse (Madžarska) |
1984 |
|
Grand Prix: |
Skakanje O. Tezuke (Japan) |
A: |
Šampinjoni P. Veilleuxa (Kanada) |
B: |
Tamna strana mjeseca A. Tatarkije (SSSR) |
C: |
Crno-bijeli film S. Sokolova (SSSR) |
D: |
Augusta se dotjeruje C. Varge (Madžarska) |
E: |
Putešestvije jednog mrava E. Nazorova (SSSR) |
F: |
Poljubi me, meka gumico Z. Čoka (Jugoslavija) |
1986 |
|
Grand Prix: |
٪ |
A: |
To je nešto sasvim drugo A. Fedulove (SSSR) |
B: |
Mila nam propast — duboki san D. Andersona (Vel. Britanija) |
C: |
Ulica krokodila braće Quay (Vel. Britanija) |
D: |
Trideset šest pismena A Daa (Kina) |
E: |
Vuk i telić M. Kamaeneckog (SSSR) |
F: |
Tango kriminal S. von Kleista (Francuska) |
1988 |
|
Grand Prix: |
Doručak na travi P. Parne (SSSR) |
A: |
Muzej P. Dollemana (Nizozemska) |
B: |
George i Rosemary A. Snowdena i D. Finea (Kanada) |
C: |
٪ |
D: |
٪ |
E: |
Remont u zoološkom vrtu N. Lerenera (SSSR) |
F: |
Mjesec A. Skenfielda (Australija) |